Državni zavod za statistiku redovito objavljuje statistike o prosječnoj plaći u Hrvatskoj pa tako znamo da je prosjek na razini zemlje 6300 kuna, a da prosječna plaća u Zagrebu iznosi čak 7200 kuna. Naravno, statistika i u ovom slučaju više sakriva nego otkriva ako se doista ne uđe u strukturu po kojoj su dobiveni svi izračuni. Kao što se često nagađa, prosječna plaća izgleda solidno, no oko polovice svih zaposlenih prima manje od 4000 kuna, a skupina u kojoj radi najviše ljudi ona je s minimalcem - od 2500 do 3500 kuna
U medijima i na društvenim mrežama već nekoliko dana kola dokument Porezne uprave na kojem je vidljiva struktura svih dohodaka u Hrvatskoj za 2017. godinu. Upitali smo Poreznu je li riječ o autentičnom dokumentu, no do zaključenja teksta nismo dobili nikakav odgovor.
Prema dostupnom dokumentu, vidljivo je da najviše naših sugrađana mjesečno prima od 2500 do 3000 kuna - njih 180.000. U idućem razredu od 3000 do 3500 kuna mjesečno nalazi se 154.000 ljudi, u razredu od 3500 do 4000 kuna nalazi se još 155.000 ljudi, a dohodak od 4000 do 4500 kuna prima 142.000 ljudi. Dohodak od 4500 do 5000 kuna mjesečno prima pak 115.000 ljudi.
vezane vijesti
U ovoj masi ljudi vjerojatno su oni koji rade u tradicionalno najslabije plaćenim djelatnostima - ugostiteljstvu, trgovini, proizvodnji tekstila, kože, zaštiti i komunalijama.
Prema tome, sveukupno od 2500 do 5000 kuna mjesečni je dohodak za čak 746.000 građana. Kada se tome pribroje i oni koji zarađuju više od 5000, ali manje od 6000 kuna i koji će za ove prilike glumiti državni prosjek, ali i svi oni koji žive s manje od 2500 kuna, ispada da je ispod prosjeka 1,2 milijuna hrvatskih građana, dok je iznad prosjeka ostatak koji čini oko 400.000 zaposlenih.
Ponavljamo, sve su ovo pretpostavke jer dokument Porezne uprave otkriva dohotke, a ne plaće. Dohodak je širi pojam od plaće i u njega se uračunavaju svi primici, poput mirovina, intelektualnih usluga i svih povremenih poslova koji idu preko JOPPD obrasca. Iako smo od Porezne uprave zatražili da nam po istoj metodologiji dostavi i podatke za mjesečne plaće, do zaključenja teksta ni te podatke nismo dobili.
Dokument pokazuje da su najsiromašniji građani, oni u rangu od nula do 500 kuna, prilično brojni te da ih ima 52.000. Onih u rangu od 500 do 1000 kuna ima još 24.000 te još 26.000 ljudi s dohotkom od 1000 do 1370 kuna - u ovom slučaju to su vjerojatno slabe poljoprivredne i razne druge neprivilegirane mirovine te poslovi na pola radnog vremena ili ljudi koji su na dugim bolovanjima. Sveukupno s manje od 2000 kuna mjesečno živi oko 150.000 ljudi.
Dok je na dnu gužva, u visinama je, kao što se može i pretpostaviti, prilično pusto. Dohotke veće od 10.000 kuna u Hrvatskoj ubire oko 93.000 ljudi, pri čemu ih je najviše u rangu od 10.000 do 11.000 kuna, i to 23.000 kuna. Primanja od 40.000 do 50.000 kuna ima 789 ljudi, više od 50.000, a manje od 100.000 kuna zarađuje 921 osoba, dok se dohotkom višim od 100.000 kuna mjesečno može pohvaliti samo 269 ljudi.
