Prvo pitanje bilo je hoće li mjera koju se kolokvijalno naziva 13. plaća iskoristi samo državne tvrtke, dok će privatnici zanemariti. Plenković je pojasnio kako povećanje neoporezivih primitaka sa 2.500 na 7.500 kuna stupa na snagu 1. prosinca.

'Prigoda je to za sve poslodavce koji žele u nekom obliku nagraditi svoje radnike, praktički za dva tjedna. Mislim da je to jako dobra mjera. Mnogi su poslodavci upravo tako nešto priželjkivali i mislim da smo tu reagirali dobro in favorem poslodavaca i radnika', rekao je.

Upitan hoće li ta mjera zadržati radnike u zemlji, Plenković odgovara: 'Ovo nije 13. plaća. Ovo može bit božićnica, uskrsnica, regres, bilo što od tih neoporezivih primitaka, to jest davanja poslodavaca bez poreza. Mislim da je to jako dobro. Mnogi od njih su to htjeli i svi koji imaju ta sredstva na raspolaganju, možda će se sada kada na to nema poreza lakše odlučiti da daju dodatnu nagradu svojim zaposlenicima i to je bio smisao ove mjere'.

Što se problema u zdravstvu tiče, rekao je kako je Vlada rebalansom uspjela dati 400 milijuna kuna zdravstvu, prošle godine dali su, 1,3 milijarde kuna. 'U toj godini zdravstvo nije generiralo novi dug, što je jako dobro. Mislim da smo tu ostvarili dosta značajne pomake, puno ulaganja, pa i kroz europske fondove, u dnevne bolnice, u obnovu bolnica, nekoliko je velikih projekata, Pula, Rijeka, radi se na nizu drugih. Ići ćemo u Karlovac. Mislim da se napravilo puno. Dio zakonskih akata koji se odnose na zdravstvo, to je sljedeća reforma koja je u pripremi, ići će također pred Vladu i Sabor', rekao je.

'Zdravstvo je najteže od svih za reformirati u odnosu na ranije. Većina i lijekova, a možemo slobodno reći i brojnih uređaja koji se koriste u zdravstvu sigurno nije jeftinija nego prije. Mi smo kao društvo navikli na dostupnost zdravstvenih usluga. Tražimo u toj jednadžbi rješenje. Ministar Kujundžić se trudi. Vidjeli ste i rasprave u Saboru', rekao je.

Komentirao je i svoj nedavni put u Kinu: 'Mislim da se što se tiče vanjskopolitičkih aktivnosti ne ponašam kao da idem na izlete. Ovo je bio prvi ovako dugačak put, ali bio je u Kinu, najdalje što se mene tiče. Neki dan sam rekao da smo bili više u Splitsko- dalmatinskoj županiji, nego što smo bili prošle godine u New Yorku na općoj skupštini. Odlazak u Kinu je jako dobro i detaljno pripremljen. To je za mene bio peti susret s kineskim premijerom, čovjekom koji će sa svojim izaslanstvom, gospodarstvenicima doći na proljeće u Hrvatsku. Bit ćemo domaćini velikog summita Kina+16 država srednje i istočne Europe. Imali smo razgovore s brojnim kineskim državnim i privatnim kompanijama'.

Na pitanje jesu li Vlada i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović na istroj strani po pitanju Marakeške deklaracije odgovorio je:

'Uvjeren sam da jesu. Stvari su vrlo jednostavne. Pregovori o dokumentu koji se tek treba usvojiti u Marakešu, neću ga nazvati sporazum jer on nema karakter međunarodnog ugovora, su krenuli na Općoj skupštini UN-a prije dvije godine. Tada još nisam bio premijer, predsjednica je bila na toj Općoj skupštini. Usvojena je Njujorška deklaracija. Vodite računa o prije dvije godine, tek smo na lekciji učenja o velikim migracijsko-izbjegličkoj krizi. Tada se krenulo radilo na tom dokumentu. Naravno da je koordinacija bila u New Yorku. Nas je u tom procesu predstavljala diplomacija, ministarstvo vanjskih poslova, konzultacije s ministarstvom unutarnjih poslova, izviješća o tim pregovorima bila su poslana i u njen ured i u ministarstvo vanjskih i ovdje. Koliko je meni poznato, nakon što je stigao poziv Glavnog tajnika UN-a, Predsjednici da sudjeluju na tom sastanku, ona je prihvatila taj poziv i željela je doći. Što se to kod nje u stavu prema tom dokumentu promijenilo, meni do sada nije poznato'.