Počevši sa Hrvatskom, CROBEX10 indeks, koji predstavlja 10 najvećih hrvatskih blue chipova pao je za 9% od početka godine. S obzirom na trenutnu makroekonomsku i geopolitičku situaciju u svijetu te posebice u Europi, to je i očekivano. No u određenom smislu, pad od 9% puno je niži u usporedbi s regionalnim indeksima (SBITOP -22%, BET -17%) te globalnim indeksima (S&P500 -23%, Nasdaq 100 -33%). Glavni razlog tome je činjenica da je likvidnost na hrvatskoj burzi puno niža nego na inozemnim burzama, što se može pripisati niskoj razini sudjelovanja građana na burzi te velikom udjelu mirovinskih fondova u tvrtkama koje čine indeks.

Što se tiče same promjene cijene, najveći pad i dalje bilježi AD Plastik, čija dionica je izgubila 52% vrijednosti od početka godine. Postoji nekoliko razloga za taj pad. S obzirom na to da je AD Plastik vezan uz proizvodnju automobila, nedostatak poluvodiča u automobilskoj industriji koji je započeo prošle godine, a još je do neke mjere prisutan i danas, imao je negativan utjecaj na poslovanje AD Plastik-a. Situacija se još pogoršala nakon što je Rusija započela invaziju na Ukrajinu, a razlog tome je što AD Plastik ima otprilike 16.6% prihoda od prodaje u Rusiji. Nakon početka rata i uvođenja sankcija Rusiji, stvorio se još veći izazov za poslovanje AD Plastik-a, što se i odrazilo u cijeni njihove dionica. Nakon AD Plastika, imamo Arena Hospitality Group, jednu od najvećih turističkih kompanija u Hrvatskoj. Od početka godine, dionica Arene je izgubila 19% svoje vrijednosti.

Opet, postoji više razloga za to. Iako je Arena objavila dobre rezultate u prvoj polovici godine te se još bolji rezultati očekuju u trećem tromjesečju s obzirom da tada turističke kompanija ostvaruju najveći dio svojih prihoda i dobiti, kompanija je također pod troškovnim pritiskom. Ovo se naravno odnosi na povećane troškove materijala i sirovina (u ovom slučaju to se najviše odnosi na hranu), povećane troškove energije te povećane troškove osoblja. Zbog toga, sve turističke kompanije su morale podići cijene smještaja i usluga, što čak i uz dobru sezonu ove godine postavlja izazov za budućnost. Ako na to nadodamo opću situaciju gdje je likvidnost na burzi mala, investitori koriste svaku priliku kako bi izašli iz svojih pozicija, što dovodi do pada cijene.

Naravno, ovo je istinito za svaku od ovih kompanija. Nakon Arene, imamo Atlantic Grupu, čija dionica je izgubila malo manje od 17% svoje vrijednosti. Naravno, do toga je došlo, osim trenutne makroekonomske situacije, i zbog činjenice da je Atlantic Grupa po tržišnim udjelima predvodnik u regiji. To znači da nemaju previše mjesta za rast prihoda, što u situaciji kada troškovi rastu znači da moraju dizati cijene kako bi te troškove kompenzirali, ali opet, s obzirom na strmoglavi rast troškova, profitne marže im se smanjuju. S druge strane, jedina kompanija čija je dionica zabiježila porast cijene od početka godine je Atlantska Plovidba, s porastom od 10%. Razlog tome je što unatoč sve većom prijetnjom recesije u svijetu, postoji još velika potreba za transportom robe i sirovine brodovima. U takvom okruženju, Atlantska Plovidba je zabilježila vrlo dobre rezultate, što je dovelo do porasta cijene dionice.

U Sloveniji najveći pad je zabilježila Nova Ljubljanska Banka (NLB), čija dionica je izgubila 29% vrijednosti od početka godine. Trenutno okruženje što se tiče kamatnih stopa te očekivanja o njihovim daljnjim povećanjem od strane ECB-a ima negativan utjecaj na financijski sektor, u kratkom roku. S obzirom da je NLB jedna od najvećih banaka u Sloveniji ali i u regiji, ovaj negativan utjecaj se odrazio na njih. Nakon njih, slijedi Sava Re, jedna od najvećih osiguravateljskih kuća u Sloveniji, koja također posluje u financijskom sektoru. Što se njih tiče, situacija je malo drugačija. Naime, osiguravateljske kuće funkcioniraju na način da sve premije koje skupe od korisnika investiraju u neki tip imovine, bilo to dionice, obveznice, nekretnine itd. S obzirom da je vrijednost dionica i obveznica značajno pala ove godine, automatski je pala vrijednost investicija osiguravateljskih kuća. Promjena vrijednosti financijskih instrumenata se direktno knjiži kod kapitala, što znači da bilo kakvo smanjenje vrijednosti investicija smanjuje i vrijednost kapitala. S obzirom da je kapital najvažnija stavka u financijskom sektoru, njegov pad direktno smanjuje vrijednost cijeloukupne kompanije te samim time i njezinu vrijednost na tržištu.

Nakon Save, imamo Petrol, najvećeg distributera nafte/plina u Sloveniji te jedan od važnijh distributera u regiji. S obzirom na veliki porast cijene nafte te pogotovo plina ove godine, distributeri poput Petrola su trebali imati vrlo dobru poslovnu godinu. To se nije dogodilo s obzirom na to da su vlade zemalja u regiji, a pogotovo vlada Slovenije, odlučile ograničiti cijene naftnih derivata te plina. Ovo bi značilo da Petrol kupuju te sirovine po višim cijenama nego što ih može prodati, što dovodi do velikih gubitaka. Ovo se odrazilo i u cijeni njihove dionice, koja je izgubila 24% vrijednosti. Nakon njih slijedi Krka, najveća farmaceutska kompanija u Sloveniji te jedna od najvećih u regiji, koja je u zadnjim financijskim izvještajima (prva polovica 2022.) objavila da ima 20% prodaje u Rusiji. S obzirom na sankcije Rusiji ali i aprecijaciju vrijednosti rublje naspram većine ostalih valuta, poslovanje Krke je pod velikim pritiskom, što je dovelo do pada cijene dionice od 23%.

Naspram toga, Luka Koper je izgubila najmanje vrijednosti od početka godine, točnije, 5%. Ovo je zapravo najbolji scenarij što se u trenutnoj situaciji može očekivati, a razlog tome je što je Luka Koper zabilježila vrlo dobre rezultate u prvoj polovici 2022. godine. Uz to, nedavno su objavili da tijekom 2022. godine, očekuju još bolje rezultate nego što su planirali. Sveukupno, glavni indeks na ljubljanskoj burzi, SBITOP izgubio je 22% vrijednosti od početka godine.

18 od 20 dionica koje čine najveći rumunjski indeks (BET) su zabilježile pad u vrijednosti od početka godine. Najveći pad je zabilježio TeraPlast, s padom of 45%. Slijede ga Aquila sa 41%, Purcari sa 40%, BRD sa 35% te Electrica sa 34%. Zapravo, od 20 kompanija koje čine indeks, 15 ih je zabilježilo dvoznamenkasti pad. S druge strane, BVB je zabilježio rast od 28%, dok je Romgaz zabilježio rast od 3%. Osim pojedinačnih problema s kojima se suočavaju kompanije, Rumunjska je također pod velikom pritiskom u pogledu inflacije koja iznosi 15,3% u rujnu 2022. godine. S obzirom na to da Rumunjska nije dio Eurozone te ima vlastitu valutu, rumunjska centralna banka je podignula kamatnu stopu na 6,25%. Također, veliki broj gore navedenih kompanija su ili direktno u energetskom sektoru ili su povezani s njim. Kako su cijene sirovina te energije porasle te su kompanije zapravo u lošijoj poziciji nego što se može zaključiti iz njihovih rezultate. Naime, u Rumunjskoj već godinama postoje posebni zakoni koji kažu kada cijena plina ili drugih sirovina koje se koriste za proizvodnju energije porastu iznad određenog iznosa, sav višak profita se oporezuje po puno višim stopama. Zbog toga, iako rumunjske energetske kompanije imaju veće prihode te profite, porezi su im također više. Ako uz to uzmemo inflaciju i vrlo visoke stope kamatne stope, dobivamo veliki gubitak u vrijednosti kompanija. Sveukupno, BET je izgubio 17% vrijednosti od početka godine.