U nadolazećoj godini pravo na punu starosnu mirovinu stječu muškarci iz generacije 1959., kada napune 65 godina, te dvije i pol godine mlađe žene, uz uvjet da su ostvarili 15 godina radnog staža.

Iznimka su dugogodišnji osiguranici koji imaju više od 40 godina staža, a nedostaju im godine života. Oni stječu pravo na punu starosnu mirovinu kada navrše 60 godina života i 41 godinu radnog staža.

U prijevremenu starosnu mirovinu iduće godine mogu ići muškarci s navršenih 60 godina života i žene s 58 godina i šest mjeseci, uz uvjet da su ostvarili 35 godina mirovinskog staža.

Što donose zakonske promjene?

Najvažnije zakonodavne novosti koje stupaju na snagu početkom iduće godine odnose se na jačanje drugog mirovinskog stupa. Koristi od zakonskih izmjena u prvom redu imat će zaposleni s iznadprosječnom plaćom koji su odradili puni radni vijek i isplati im se uzeti kombiniranu mirovinu iz prvog i drugog stupa.

Ključna promjena koja bi trebala vratiti povjerenje u drugi stup i povećati primanja korisnika kombiniranih mirovina je izjednačavanje dodatka na mirovinu iz drugog stupa s onim koji se obračunava na mirovinu iz prvog stupa.

Tako će korisnici kombiniranih mirovina ostvarivati pravo na dodatak od 27 posto za dio mirovine koji se izračunava na temelju mirovinskog staža do 31. prosinca 2001., kao i za dio mirovine koji se izračunava na temelju mirovinskog staža nakon 1. siječnja 2002. nadalje (za dio staža, prema važećem zakonu o dodatku, ostvaruju dodatak u visini od 20,25 posto). Ta mjera obuhvatit će kako buduće, tako i postojeće umirovljenike.

Zakonskim izmjenama kombinirana mirovina bit će atraktivnija za veći broj novih umirovljenika, a istovremeno će se povećati mirovinska primanja za više od 15 tisuća korisnika dvostupne mirovine.

Druga značajnija korist za korisnike kombiniranih mirovina je povećanje iznosa štednje iz drugog stupa koji se može povući prilikom aktiviranja mirovine s 15 na 20 posto.

Zakonskim izmjenama se mirovinskim fondovima koji upravljaju štednjom iz drugog stupa omogućuje širi dijapazon ulaganja kako bi se u duljem vremenskom razdoblju povećali prinosi.

Također, zakonskim izmjenama predlaže se administrativno rasterećenje ukidanjem ulazne naknade od 0,5 posto koje mirovinsko društvo naplaćuje na svaki mjesečni iznos uplaćenog doprinosa te smanjenje naknade za upravljanja od početka sljedeće godine s 0,27 na 0,25 posto, a postupno do 2029. na 0,2 posto.

Građanima koji štede u drugom stupu omogućuje se fleksibilniji izbor kategorije fonda. Između ostaloga, omogućuje se dulji ostanak u kategoriji A, odnosno sadašnje se ograničenje članstva u toj kategoriji nakon 55. godine mijenja, pa će članu biti dozvoljeno da bude u toj kategoriji do 60. godine života. Uz to, predlaže se ukidanje automatskog prelaska člana fonda u kategoriju C, s tim da će imati mogućnost izričito zatražiti prebacivanje u kategoriju C.

Za provedbu ovog mirovinskog paketa u državnom je proračunu osigurano dodatnih 9,1 milijun eura.

Što su dogovorili Vlada i umirovljeničke udruge?

Vlada je u pregovorima s umirovljeničkim udrugama najavila nove pogodnosti za umirovljenike, ali još nije precizirano kad će one stupiti na snagu.

Jedan od glavnih novina koja bi se trebala ugraditi u zakon prilikom sljedećih izmjena je novi model usklađivanja mirovina sa sadašnjih 70-30 u korist povoljnijeg indeksa rasta inflacije ili plaća u omjeru 85-15.

Na zahtjev udruga da se uvede 13. mirovina Vlada je ponudila mogućnost da se jednokratni dodaci isplaćivani u prethodnim razdobljima pretvore u trajni dodatak na mirovine koji bi bio vezan uz godine mirovinskog staža, a ne uz visinu mirovine pojedinog umirovljenika.

Razmotrit će se i mogućnost priznavanja šest mjeseci staža za svako dijete i onima koji su ostvarili mirovinu prije 1. siječnja 2019. Vlada nije prihvatila zahtjev za ukidanje penalizacije za prijevremene umirovljenike, no udruge će na tome i dalje inzistirati.

Povećava se broj neoporezivih mirovina

Zbog promjena u sustavu oporezivanja dohotka od iduće godine povećava se broj umirovljenika čije se mirovine neće oporezivati. Umirovljenici ne plaćaju porez na dohodak u punoj stopi od 20, odnosno 30 posto, već se porez na dohodak od nesamostalnog rada plaća umanjen za 50 posto na obračunati iznos porezne obveze.

Osobni odbitak trenutno iznosi 530,90 eura, a od iduće godine penje se na 560 eura. Time će se povećati broj porezom neopterećenih starijih građana. Procjenjuje se da će u idućoj godini mirovine za oko 850 tisuća umirovljenika biti izvan poreznih škara.

Poreznim izmjenama povećava se i maksimalan mogući neoporezivi iznos otpremnine prilikom odlaska u mirovinu. Poslodavci koji nagrađuju svoje radnike na ovaj način moći će u idućoj godini na ime otpremnine neoporezivo isplatiti 1400 eura.

Nova pravila za nacionalnu mirovinu

Od početka iduće godine stupaju na snagu novi uvjeti za stjecanje prava na tzv. nacionalnu mirovinu, što bi trebalo dovesti do znatnog povećanja broja njezinih korisnika.

Nacionalna naknada za starije osobe namijenjena je osobama starijim od 65 godina koje nisu ostvarile mirovinu i nemaju prihode iz nekih drugih izvora.

Izmjenama zakona uvode se 'labaviji' uvjeti za stjecanje prava i povećava naknada. Tako se od početka 2024. prihodovni cenzus povećava sa 120 na 300 eura po članu kućanstva, a uvjet od 20 godina neprekidnog boravišta na području Hrvatske smanjuje se na deset godina.

Povećava se i iznos naknade sa sadašnjih 120 na 150 eura.