U Hrvatskoj više od 33 tisuće umirovljenika radi na pola radnog vremena. Najviše se zapošljavaju u trgovini, građevini, prerađivačkoj industriji, ali i stručnim djelatnostima, a sve više ih radi i u zdravstvu te obrazovanju. Unatoč tome, prema podacima Eurostata, Hrvatska se nalazi pri dnu europske ljestvice sa svega pet posto osoba koje su nastavile raditi u mirovini.

Najviše onih koji su nastavili raditi, prema podacima Eurostata na temelju podataka prikupljenih 2023. godine, zabilježeno je u baltičkim zemljama - Estoniji (54,9%), Latviji (44,2%) i Litvi (43,7%) - dok je najmanji udio zabilježen u Rumunjskoj (1,7%), Grčkoj (4,2%) i Španjolskoj (4,9%).

Podaci navode da ipak većina ljudi u Uniji nije radila (22,4%) ili je prestala raditi (64,7%) tijekom šest mjeseci nakon primitka prve starosne mirovine. Samo 13 posto njih nastavilo je s radom.

Među onima koji su nastavili raditi oko polovica je činila to kao i prije, a kod druge polovice bilo je promjena, poput promjene posla i manjeg radnog vremena.

Glavni razlozi zbog kojih ljudi nastavljaju raditi nakon primanja starosne mirovine bili su uživanje u radu i produktivnost (što je navelo 36,3 posto osoba) ili su to radili zbog financijske potrebe (28,6%).

Kao razlozi za nastavak rada navedeni su i želja za održavanjem socijalne integracije (11,2%) te financijska privlačnost posla (9,1%). Manji dio, njih 3,5 posto, nastavio je raditi jer im je partner još uvijek bio zaposlen.

Danska (61,0%), Nizozemska (59,6%) i Italija (51,7%) imale su najveći udio ljudi koji su nastavili raditi jer su u tome uživali. Nasuprot tome, najmanji udio ljudi koji su naveli ovaj razlog bio je u Španjolskoj (17,9%), na Cipru (19,1%) i u Slovačkoj (20,4%).

S druge strane, financijska potreba bila je glavni razlog za nastavak rada na Cipru (68,6%), u Rumunjskoj (54,3%) i Bugarskoj (53,6%) dok su Švedska (9,4%), Češka (12,4%) i Luksemburg (14,4%) bilježili najmanji udio tog razloga.