Od izbijanja pandemije koronavirusa većina hrvatskih gradova uvela je niz mjera pomoći gospodarstvu, od direktne financijske pomoći i ukidanja pojedinih gradskih davanja do smanjenja poreza na potrošnju koje plaćaju ugostitelji. Neki gradovi pribjegli su i smanjenju prireza kako bi ublažili koronakrizu. Provjerili smo koji su gradovi napravili najveće pomake u rasterećenju poduzetnika i građana
Prema podacima portala Gradonačelnik.hr, prirez su prošle godine ukinuli Bjelovar, Čakovec, Valpovo i Pleternica, a porez na potrošnju uglavnom od 1. siječnja ove godine Samobor, Čakovec, Zagreb, Zabok, Našice, Sveti Ivan Zelina, Dugo Selo, Osijek, Zaprešić, Slavonski Brod, Kutina, Krapina, Zlatar, Zabok te Koprivnica. Đakovo ga ukinulo još početkom 2019. godine.
Najsvjetliji primjer u posljednje vrijeme je Bjelovar, grad koji je početkom godine ukinuo prirez od šest posto te porez na potrošnju u ugostiteljstvu i komunalnu naknadu za hotele, kampove i apartmanska naselja. Stopa prireza u Bjelovaru na početku mandata gradonačelnika Darija Hrebaka bila je 12 posto, kao i u većini većih gradova. Od prireza se u gradsku blagajnu slijevalo oko 10,5 milijuna kuna. Prvom korekcijom, 2018., Hrebak i njegova gradska uprava snizili su prirez s 12 na devet posto, a nakon godinu dana za još tri posto, s ciljem da ga do kraja mandata potpuno ukinu, što je prošle godine i napravljeno.
vezane vijesti
Prirez i porez na potrošnju od 1. siječnja ove godine ukinuli su i u Čakovcu te se odrekli čak 10 milijuna kuna u proračunu. Stopa prireza u Čakovcu iznosila je 10 posto i od njega su ubirali gotovo devet milijuna kuna godišnje dok se na ime poreza na potrošnju u proračun slijevalo oko milijun kuna.
Prirez su u studenome prošle godine ukinuli i u Valpovu, a od 1. siječnja ove godine i u Pleternici, u kojoj se dotad plaćao po stopi od 10 posto i donosio oko milijun kuna prihoda u gradsku blagajnu.
Porez na potrošnju ukinuli su pak u Samoboru i tako se kako bi rasteretili ugostitelje odrekli milijun kuna prihoda u proračunu. Novska je snizila i prirez i porez na potrošnju – prirez su smanjili s dosadašnjih 10 na osam posto, a porez na potrošnju s tri na jedan posto, i tako se odrekli oko milijun kuna u proračunu.
Jedan od prvih gradova koji je u setu mjera za pomoć gospodarstvu u krizi zbog korone u ožujku prošle godine najavio smanjenje prireza i poreza na potrošnju bila je Požega. Prirez su početkom lipnja snizili za tri posto, s 10 na sedam posto, a porez na potrošnju s tri na jedan posto.
Prirez su u svibnju smanjili i u Belišću, s 10 na sedam posto, te tako rasteretili gospodarstvo za 300 tisuća kuna, u Imotskom su ga u studenome prepolovili – s 12 na šest posto, Pakrac ga je snizio s 10 na sedam posto, a Slavonski Brod s 12 na šest posto.
Prirez su u studenome prošle godine smanjili i u Vinkovcima, s 13 na 10 posto, što znači čak 3,5 milijuna kuna manje u proračunu grada.
U prosincu su prepolovili prirez, s 10 na pet posto, i u Čazmi te građanima tako ostavili 600 tisuća kuna. Šibenik je smanjio porez na potrošnju s tri na 1,5 posto za čitavu 2021. godinu, rasteretivši ugostitelje za milijun kuna.
Inače, maksimalne stope prireza zakonski su regulirane. Za Zagreb je gornja granica 18 posto, za gradove iznad 30.000 stanovnika 15 posto, a za gradove ispod 30 tisuća stanovnika 12 posto.
U tri i pol godine mandata aktualne lokalne uprave prirez je ukinulo sedam gradova – Sveta Nedelja, Ilok, Bjelovar, Sinj, Valpovo, Pleternica i Čakovec, a smanjilo ga je njih 14 – Karlovac, Ogulin, Grubišno Polje, Požega, Belišće, Čazma, Vinkovci, Imotski, Pakrac, Metković, Županja, Slavonski Brod, Novska i Donji Miholjac.
Unatoč potrebi rasterećenja poduzetnika i građana, većina gradova zadržala je visoke prireze uvedene ranijih godina. Tako od četiri najveća grada Zagreb, Split i Rijeka imaju maksimalan prirez, a Osijek je nadomak gornjoj granici.
Visoki prirezi značajan su uteg na plaće zaposlenih. Primjerice, Zagrepčanin s prosječnom plaćom, opterećenom rekordnom stopom prireza od 18 posto, u gradski proračun godišnje uplati oko 2800 kuna.
Od 30 najvećih gradova samo sedam ih nema prirez, a većina svoje sugrađane 'dere' po stopi od 10 ili 18 posto. Uz Bjelovar i Čakovec, koji su ukinuli prirez prošle godine, od ranije ovaj namet ne naplaćuju Sveta Nedelja, Sinj, Vukovar, Samobor i Koprivnica.
Ukidanje prireza u većini slučajeva donijelo je pozitivne efekte. Naime pad prihoda od prireza ubrzo se kompenzira povećanjem drugih poreznih prihoda s obzirom na to da porezno rasterećenje uvijek donosi jačanje poduzetničkih aktivnosti.
