Po podacima koje je iznio, do danas ujutro podnijeto je 1.608 zahtjeva za naknadu fiksnih troškova, od čega je 888 ili 55 posto već obrađeno.

"Sljedeći tjedan, u utorak, 2. veljače kreću prve isplate", najavio je Marić u izjavi novinarima na marginama četvrte Porezne konferencije "Porezna politika u post-pandemijskom razdoblju", koju zajednički organiziraju Ekonomski fakultet u Zagrebu i Deloitte Hrvatska.

Napominjući kako su očekivali puno više prijava poduzetnika za mjeru naknade fiksnih troškova, ministar financija ih je pozvao da koriste tu mjeru, da se prijavljuju putem sustava ePorezna, ili korištenjem servisa Porezne uprave "Pišite nam". 

"Porezna uprava će u najkraćem mogućem roku obrađivati te zahtjeve. Od utorka kada kreće isplata dva puta tjedno će se isplata vršiti putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ)", rekao je.

Inače, pravo na nadoknadu svih ili dijela fiksnih troškova imaju poduzetnici kojima je odlukom Stožera civilne zaštite obustavljen rad i kojima je pad prihod veći od 60 posto, pri čemu oni s padom prihoda od 60 do 90 posto imaju pravo na naknadu razmjerno padu prihoda, a onima s padom prihoda većim od 90 posto se fiksni troškovi nadokađuju u potpunosti. 

Isplate fiksnih troškova koje će krenuti od idućega tjedna odnose se na prosinac prošle godine, jer su poreznici od 20. siječnja mogli dobiti podatke o računima i padu prometa, a Marić je najavio kako će Porezna uprava do kraja ovoga vikenda odnosno do kraja siječnja donijeti i novu uputu. 

Napominje pritom kako je proteklih dana bilo dosta apela različitih grupacija, udruženja i pojedinaca oko upute za korištenje te mjere, a ti se prijedlozi razmatraju. Naime, uputa o toj mjeri je u nadležnosti Porezne uprave, a može se donijeti do kraja ovog vikenda odnosno do kraja siječnja.

"Po svemu sudeći, bit će mala potreba da napravimo neke korekcije za siječanj", rekao je Marić, napominjući kako se za prosinac ide prema pravilima koja vrijede, jer se ona ne mogu retroaktivno mijenjati, a s novom će se uputom ići za siječanj.

Podsjetio je pritom kako je već kod produljenja mjera Stožera o obustavi rada pojedinih objekata poručeno i kako će dalje ići i mjera pokrića fiksnih troškova, danas će se održati i sastanak s predstavnicima pojedinih udruga i Marić se nada kako će se naći dobro rješenje.

Upitan o zahtjevima poduzetnika za izdašniju pomoć vlade zbog koronakrize te nekim najavama i otvaranja, primjerice nekih kafića i teretana, unatoč produljenju mjere zabrane rada, Marić je istaknuo kako se ne zanemaruju apeli i zahtjevi ugostitelja, ali se naglasak ne može staviti samo na njih. 

"Koliko god mjere bile izdašne zahtjeva je još i više. Još od ožujka kada smo počeli s mjerama izravno se novac poreznih obveznika usmjerava za očuvanje radnih mjesta, odgađaju, opraštaju porezne obveze, pokrivaju fiksni troškovi. Što god napravite, uvijek je ljudski i opravdano da se traži još i više", rekao je.

No, napominje i kako su ograničenja ove godine puno veća nego prošle godine, kako su određena sredstava osigurana u proračunu, ali će primarni izvor ove godine biti europski fondovi, pri čemu se ovisi o daljnjem razvoju epidemiološke situacije. "To je glavni izazov - da reagiramo adekvatno, pravovremeno, ali ne zanemarujući sve izazove koji stoje pred nama", poručio je. 

Marić je na upit o nekim najavama neposluha kada su u pitanju mjere zatvaranja odgovorio kako nikomu ne oduzima pravo da iskaže zadovoljstvo ili nezadovoljstvo, ali se nada u okviru pozitivnih propisa Hrvatske.

Smatra i da se država itekako pokazala u mjerama. 

"Naša je odgovornost da od prvog pa do zadnjeg dana, možemo očekivati da ulazimo u zadnje etape ove krize, ne napravimo neku grešku u koracima, da održimo sve ovo što smo održali u zadnje vrijeme", poručio je. 

Ponovio je da izazovi i dalje postoje, da se prati situacija u drugim zemljama, a na tragu relativno boljih i povoljnijih brojki u Hrvatskoj se jučer izišlo i s blagom relaksacijom mjera, a nada se da se se u tjednima koji dolaze stvoriti prostor i za dodane mjere. 

Premijer Andrej Plenković jučer je na sjednici vlade predstavio blago popuštanje epidemioloških mjera u dva segmenta - školstvu i sportu, te istaknuo kako je situacija i dalje povoljna u odnosu na onu od prije nekoliko tjedana, ali oprez je i dalje potreban.

Na upit može li se bolje regulirati pitanje nesrazmjera imovine i dohotka, ministar financija je odgovorio podatcima o rezultatima - od 2016. do 2020. je ukupno 313 rješenje pokrenuto i obrađeno, pritom je utvrđen nesrazmjer imovine i po njemu porezna obveza u iznosu od 176 milijuna kuna, do sada 35 milijuna kuna naplaćeno, ostali dio ide kroz različite oblike ovrha i sjedanja na imovinu Porezne uprave odnosno Republike Hrvatske. 

Podsjetio je i kako je procedura u tim slučajevima propisana zakonom, kako je od početka ove godine stopa kojom se taj nesrazmjer oporezuje povećana s 54 na ukupno 60 posto (viša stopa poreza na dohodak od 30 posto puta dva) te kako je riječ o vrlo složenom procesu.

"Od 2010. godine broj rješenja koji se godišnje je manje-više na istoj razini, ali utvrđena porezna obveza je znatno veća - prosjek od 2010. do 2015. bio je oko 130-150 tisuća kuna porezne obveze, a sada je 1,3 milijuna kuna po samom rješenju", iznosi ministar financija.

Upitan za najavljeno glasovanje u Hrvatskom saboru o Mostovu prijedlogu izmjena zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori i prijedlog ukidanja obveznog članstva u HGK, Marić je podsjetio da se Vlada o tomu očitovala te da će se vidjeti kakvo će biti glasovanje. 

Ministar financija je odgovarajući na novinarska pitanja oštro osudio nedavno bacanje bombe na radnike HEP-a u Pakracu.