Najviše primjedbi upućeno je na paket mjera koje se odnose na oporezivanje plaća. Podsjetimo, Vlada planira rasteretiti trošak plaća ukidanjem doprinosa za nezaposlenost (1,7 posto na bruto plaću) i za zaštitu zdravlja na radu (0,5 posto na bruto plaću) te pomicanjem praga za oporezivanje po stopi od 36 posto s trenutnih 17.500 na 30.000 kuna.

Istovremeno, predlaže se povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15 na 16,5 posto, što značajno umanjuje pozitivne efekte rasterećenja plaća.

S obzirom na to da navedene izmjene ne otvaraju prostor za značajniji rast plaća glavnine zaposlenih, većina komentara usmjerena je na mjere kojima bi se postiglo veće rasterećenje. Najviše prijedloga ide u smjeru povećanja osobnog odbitka i limita za neoporezive isplate radnicima. Tako, primjerice, sindikati (SSSH) predlažu da se osobni odbitak podigne s 3800 na 4500 kuna. Kada je riječ o neoporezivim isplatama, predlaže se pomicanje granica za neoporezive isplate otpremnina, dnevnica, dodatka za otežane uvjete rada, naknada za odvojeni život, prigodnih nagrada i sl.

Za razliku od većine komentatora koji podržavaju ukidanje doprinosa za zapošljavanje, sindikati se protive ovoj mjeri. Pritom ističu da je nezaposlenost u Hrvatskoj još uvijek visoka te nije jasno iz čega će se financirati naknade za nezaposlene, koje su u Hrvatskoj nekoliko puta manje nego u većini zemalja EU-a, a koristi ih svega 16 posto nezaposlenih. Podsjećaju da doprinos, koji služi za isplatu naknade na nezaposlenost, postoji u mnogim uređenim državama EU-a te iznosi od 1,5 posto bruto plaće u Njemačkoj, preko 2,25 posto u Rumunjskoj, pa do 4,55 posto u Nizozemskoj.

Što se tiče povećanja izdvajanja za zdravstvo od 1,5 posto, opće je mišljenje da će se time donekle smanjiti deficit koji postoji u zdravstvu, ali se neće riješiti temeljni problemi zdravstvenog sustava. Kritičari smatraju da prije povećanja doprinosa treba provesti temeljito restrukturiranje i racionalizaciju troškova.

Poduzetnici su se posebno obrušili na prijedlog povećanja osnovica za doprinose za direktorske plaće. Premda je ministar Marić, nakon oštre reakcije javnosti, najavio povlačenje spornog prijedloga, na e-Savjetovanje je stiglo mnoštvo komentara ogorčenih malih poduzetnika. Među žučnim primjedbama našlo se i konstruktivnih prijedloga pa tako, primjerice, Ivana Surjam Mitrović predlaže da se direktorima malih tvrtki izjednači osnovica za obračun i plaćanje doprinosa s obrtnicima. Zanimljiv je i komentar Božice Ištvančić jer predlaže da se koeficijent za obračun doprinosa na plaće direktorima i ostalim članovima uprave veže uz ukupan prihod iskazan u prošloj godini, po istom principu kao što su određene stope poreza na dobit.

Odvjetnik Mićo Ljubenko uputio je zanimljiv prijedlog kojim bi se ispravila postojeća nepravda u oporezivanju dobiti. On upozorava da u određenim situacijama jedan poduzetnik plaća i 50 posto veći porez od drugog slične veličine. Pritom navodi primjer poreznog obveznika koji ima prihod od 3,1 milijun kuna i plaća porez na dobit po stopi od 18 posto dok porezni obveznik s prihodom od 2,9 milijuna kuna plaća porez po stopi od 12 posto. To je zato što je na tri milijuna kuna postavljena granica između dvije porezne stope. Kako bi se izjednačio status poreznih obveznika, Ljubenko predlaže da se svim poduzetnicima porez na dobit obračunava po stopi od 12 posto na tri milijuna kuna prihoda, a po stopi od 18 posto preko tog iznosa.

Na predložene izmjene zakona o PDV-u, kojima se predviđa niža stopa PDV-a od 13 posto na dječje pelene, svježe i rashlađeno meso, ribu, voće i povrće, nije došlo puno komentara s obzirom na neosporne pozitivne učinke. Zabrinutost je iskazala jedino Udruga hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka, nezadovoljna time što niže stope PDV-a, osim tekućeg mlijeka, nisu zahvatile i fermentirane mliječne proizvode, vrhnje, maslac i sireve.

Hoće li Marićevo ministarstvo uvažiti neki od tristotinjak pristiglih prijedloga, vidjet ćemo uskoro jer javna rasprava završava danas.