Kina ne gradi samo najveće vjetroelektrane na svijetu, nego i daleko najjeftinije. Hoće li sad, nakon što je pokorila industriju solara, postati i glavni igrač na globalnom tržištu energije vjetra?
Najveća pustinja u središnjoj Aziji – Gobi – dosad je bila poznata samo po ekstremnim temperaturama, no sad obara i neke druge rekorde. U njoj će naime biti izgrađen vjetropark za cijenu samo 0,28 dolara po vatu, izvijestio je South China Morning Post.
U SAD-u je cijena izgradnje vjetroturbina 1,5 dolara po vatu, dakle pet puta veća nego u Kini. Usporedimo li kineske cijene s europskim, proizvodnja vjetroturbina u Kini košta upola manje nego u EU-u, pokazuju posljednja izvješća (koja ne uključuju ostale troškove, poput građevinskog zemljišta).
vezane vijesti
Ako je vjerovati podacima iz posljednjeg izvješća koje je objavio South China Morning Post, Kina bi cjenovno mogla ojačati vodeću poziciju na tržištu energije vjetra. Navodno su troškovi izgradnje novih vjetroelektrana u Kini nedavno pali za 45 posto. Razlozi za to su tehnološki napredak i masovna proizvodnja, a zapadni proizvođači ističu i velike subvencije koje kineska vlada daje industriji.
Nigdje drugdje ne proizvodi se toliko vjetroturbina kao u Kini, a nigdje ih se toliko i ne stavlja u pogon. Pored niske cijene, kineske vjetroturbine često su i veće i snažnije.
Izvješće Bloomberg New Energy Financea (BNEF), objavljeno u srijedu, pokazuje kakva je zapravo dominacija Kine na ovom tržištu. Šest od deset najvećih svjetskih proizvođača vjetroturbina dolazi iz te države, između ostalog najjači igrač Goldwind, drugi najjači Envisioni i četvrti Windey.
Samo Goldwind je 2023. stavio u pogon vjetroelektrane ukupne snage 16,4 GW, što je više nego u cijelom EU-u, gdje je instalirana snaga od 15,3 GW. Pritom je ta kineska tvrtka čak 95 posto svojih sustava izgradila na domaćem tlu.
Ukupno je 77GW vjetroelektrana spojeno na kinesku mrežu, što je dvije trećine instalacija u svijetu. Prema izvješću koje je objavio Reuters, Kina pritom gradi i oko 136 GW novih elektrana na ugljen, a Izvješće o stanju svjetske nuklearne industrije pokazuje da se radi i na 23 nuklearna reaktora ukupne snage 24,5 GW.
Najmnogoljudnija zemlja svijeta ima velike planove kad je riječ o obnovljivim izvorima energije. Do 2030. namjeravaju imati najmanje 1200 GW solarnih i vjetroelektrana u pogonu. Iz Kineskog energetskog udruženja pak smatraju da će već ove godine ostvariti taj cilj. Sama pustinja Gobi, s rekordno niskim cijenama proizvodnje, navodno je dom elektrana snage 450 GW.
S druge strane, rijetko naseljena sjeverozapadna Kina, koja je veća od cijele Indije, nudi ogromno područje za energetske projekte, a ondje se već radi na velikim postrojenjima za proizvodnju vodika.
Kineska industrija vjetra još uvijek je najaktivnija na domaćem tržištu, no i u inozemstvu može graditi puno jeftinije od konkurenata – od Europljana čak 20 posto (podaci BNEF-a).
Kineski proizvođači već su prisutni u nekim zemljama EU-a. Mingyang je tako isporučio turbine za offshore vjetroelektranu Beleolico u južnoj Italiji, a očekuje se da će se uskoro probiti i na njemačko tržište. S obzirom na to da Europi nedostaju neke komponente, tvrtke se svakako djelomično već oslanjaju na Kinu.
Europska komisija i predstavnici industrije pak negoduju. 'Budućnost naše industrije čiste energije mora se graditi u Europi', rekla je šefica Komisije Ursula von der Leyen u rujnu prošle godine, najavivši veliku financijsku infuziju europskoj energiji vjetra.
