Ugovori o radu na određeno vrijeme, definicija plaće, kao i izmjene propisa kad je riječ o pravu na razmjerno korištenje godišnjeg odmora te prekovremeni rad moguće neće biti predmet aktualnog usuglašavanja Zakona o radu (ZOR) iako se i ta područja nalaze u prijedlogu izmjena postojećeg zakonodavstva
I sindikati i poslodavci dio tih pitanja, iz različitih pobuda, ostavili bi za drugu sveobuhvatniju fazu izmjena radnog zakonodavstva kada će se na stolu naći sva interesna pitanja, piše Novi list
Pitanja oko kojih bi partneri mogli postići dogovor u prvoj fazi izmjena su europska radnička vijeća te izmjene odredbi kojima se regulira rad agencija za privremeno zapošljavanje. No, koje će dijelove zakona sada zahvatiti i hoće li neko od neželjenih područja biti obuhvaćeno vjerojatno će biti jasnije početkom tjedna nakon sastanka sve tri strane – poslodavaca, sindikata i resornog ministarstva rada.
U rješenjima koje je predložilo ministarstvo rada i mirovinskog sustava posebno je problematična nova regulacija ugovora na određeno vrijeme. Naime, iz prijedloga izmjene članka kojim se i dalje naglašava iznimnost sklapanja ugovora na određeno vrijeme (iako se razlozi za njegovo sklapanje više ne navode), proizlazi da bi takav ugovor u budućnosti mogao trajati 'do vječnosti', piše Novi list.
Prema predloženom rješenju poslodavac s istim radnikom može sklopiti 'dva ili više uzastopnih ugovora na određeno vrijeme samo ako za to postoji objektivan razlog kojeg je poslodavac prilikom sklapanja ugovora o radu dužan pismenim putem obrazložiti radniku'.
Ukupno trajanje dva ili više uzastopnih ugovora ne može biti neprekinuto duže od tri godine. Važeće rješenje, pak, govori o jednom ili više uzastopnih ugovora o radu. I to je, iako je riječ o rješenju koje sindikatima nikada nije 'leglo', puno povoljnije od novog prijedloga. Što je s prvim ugovorom na određeno vrijeme kojeg će poslodavac slopiti s radnikom?
Njega u novom zakonskom rješenju uopće nema, iz čega proizlazi da ga poslodavac s radnikom može slopiti na nekoliko mjeseci, godinu, tri, 10 ili više. Rad na određeno vrijeme poslodavcima je jeftiniji, primjerice, radniku ne trebaju isplatiti otpremninu. Za samog radnika to je nesigurniji oblik rada, a takav se radnik teško može zadužiti za kupnju stana.
Niti jedno dosadašnje otvaranje ZOR-a nije dalo definiciju plaće. A kako predlaže resorno ministarstvo, pod plaćom će se ubuduće smatrati 'novčani i svaki drugi primitak propisan posebnim propisom o doprinosima, osim primitaka koji nisu oporezivi prema propisu o porezu na dohodak, a kojeg je poslodavac isplatio ili bio dužan isplatiti radniku na temelju rada po osnovi radnog odnosa'.
Predložena definicija vjerojatno će doživjeti promjene, odnosno dodatna objašnjenja s obzirom da bi se formulacija 'svaki drugi primitak' mogla iščitati i kao mogućnost isplate u naravi.
