Nakon pandemije koronavirusa rad od kuće je postao raširena pojava, naročito u djelatnostima u kojima se većina poslova može obaviti online. No, u pojedinim zemljama, među kojima je i Hrvatska, zaposlenici preferiraju dolaziti na posao
Pandemija koronavirusa na brojne je načine utjecala na ljudske živote, ali i na rad. Ekonomski gledano, posljedice nisu samo poremećeni tijekovi robne razmjene, potom i inflacija, već i - rad od kuće.
Naime, zbog epidemioloških mjera brojne su tvrtke organizirale rad svojih zaposlenika od kuće. Ovo je postao toliko raširen fenomen da je čak definiran radnim zakonodavstvom. I Hrvatska je prije koju godinu svojim Zakonom o radu definirala rad na daljinu.
No, gledajući koliko ljudi radi od kuće, Hrvatska se nalazi na samom europskom dnu. Naime, tripartitna europska fondacija za unaprjeđenje životnih i radnih uvjeta, Eurofound, provela je analizu zastupljenosti rada od kuće.
vezane vijesti
Na europskom dnu
Rad u kućnom okruženju najviše preferiraju Nizozemci. Njih čak 78 posto preferira ne dolaziti u urede ili uglavnom rade od kuće. Slijede Irci, kojih čak 73 posto barem povremeno radi od kuće, a zatim i Finci kojih 70 posto preferira takav oblik rada.
Hibridni ili kućni rad najmanje preferiraju Ciprani (24 posto), Grci (28 posto) i Hrvati. Svega 37 posto Hrvata preferira hibridni rad ili rad od kuće.
Jasno, ponekad rad od kuće može biti uvjetovan i odlukama poslodavaca koji raskidaju ugovore o najmu ureda kako bi smanjili troškove. Ipak, treba priznati kako je rad od kuće isključivo određen vrstom posla, što znači da je raširen u djelatnostima u kojima se većina stvari može obaviti online.
