U Hrvatskoj udruzi banaka (HUB) predstavljena je nova analiza, koja pokazuje izoliranost kamatnih stopa tržišta novca na kamatne stope banaka, kao i njihovu izravnu ovisnost o prinosu na državne obveznice.

Na kamatne stope banaka dominantno utječu premije na rizik zemlje, objasnio je direktor HUB-a Zoran Bohaček. 'Ako bude rastao rizik zemlje, rast će i pritisak na kamate banaka. Ako rizik zemlje odgovornom politikom padne, past će i kamate banaka.'

Odgovorno vođenje zemlje, koje podrazumijeva fiskalnu prilagodbu, daje signal stranim investitorima da je zemlja stabilna, što za posljedicu ima pad kamatnih stopa. Bohaček objašnjava da je nedavno minimalno smanjenje rejtinga na državne obveznice u kunama bilo reakcija na činjenicu da najava antirecesijskih mjera nije dovoljna.

U HUB-u misle da bi rebalans proračuna trebao olakšati situaciju, jer nastavi li država i dalje istu potrošnju, povećava se premija na rizik koja je ključna za visinu kamata, ali i ugrožava se kreditni potencijal stanovništva i privrede.

Bohaček je istaknuo ulogu Vlade kao ključnu za zadržavanje postojećih kamatnih stopa i kreditnu aktivnost, koja za privatni sektor raste po zdravoj kamatnoj stopi od 12 posto.

Banke koje djeluju u Hrvatskoj uspjele su zadržati tempo kreditne ekspanzije zadužujući se kod svojih banaka majki u inozemstvu za 2,8 milijardi eura. 'Suprotno medijima koji tvrde da su banke majke u problemima i da će iz naše zemlje povlačiti novac, one su posuđivale', kaže Bohaček i naglašava da bankarski sustav u Hrvatskoj jedini u regiji djeluje proturecesijski.

Bohaček opovrgava da su prosječne kamatne stope u Hrvatskoj više nego u europskim zemljama, navodeći da su se kamate snizile samo u starim članicama EU-a, koje ne pritišću velike premije na rizik, ali ne i u novim članicama.

Odbio je komentirati slučajeve poduzetničkih kredita kod jedne domaće banke, čije su se kamatne stope udvostručile, poručivši da objašnjenje treba zatražiti direktno od banke kod koje je podignut kredit.