No kako je u protekle dvije godine dokazala pandemija koronavirusa, svijet se dramatično promijenio, a najveće svjetske, ali i Zagrebačka burza djeluju kao da se ne događa ništa loše.

Ekonomisti diljem svijeta zapanjeni su kretanjem burzi i činjenicom da se financijska tržišta drže neočekivano dobro. Nakon nešto više od mjesec dana od početka rata u Ukrajini, većina burzi vratila se na razine koje su zabilježene prije invazije i one nastavljaju privlačiti nove ulagače i zarađivati novac.

Takozvani indeks straha VIX koji pokazuje u kojoj mjeri su ulagači na globalnoj razini nervozni vratio se čak ispod svojeg dugoročnog prosjeka, što sugerira da su burzovni ulagači mirni.

Od početka rata u Ukrajini američki S&P 500 indeks, koji prati najsnažnije kompanije iz SAD-a, porastao je za više od pet posto, NASDAQ, koji prati kretanje cijena tehnoloških divova, u plusu je više od šest posto.

Njemačko tržište kapitala i njegove kompanije koje uvelike ovise o isporukama nafte i plina iz Rusije u plusu je oko dva posto, britanska burza porasla je također oko dva posto, dok je japanski NIKKEI jači četiri posto. Mirno se trguje i u Zagrebu, gdje je Crobex od početka rata dodao oko šest posto vrijednosti.

'Ključna riječ ove godine je nepredvidivost'

Predsjednica Zagrebačke Burze Ivana Gažić za tportal kaže kako krize koje su posljednjih desetljeća utjecale na tržišta kapitala dokazale da prvotni šokovi i kolebanja nisu dugog vijeka. Međutim, i covid kriza i rat u Ukrajini svjedoče da danas burze ipak djeluju u bitno drukčijem okruženju – ponajprije zbog veće i brže dostupnosti informacija temeljem kojih su investitori u mogućnosti brzo donositi odluke, kao i činjenice da su najveće svjetske kompanije po tržišnoj kapitalizaciji tehnološke kompanije, bez kojih život u ovim okolnostima gotovo ne bi bio zamisliv.

'Zagrebačka burza tu vidi svoju ključnu ulogu katalizatora informacijske ravnoteže, odnosno osiguravanja pravovremene informacije svim investitorima – prve vijesti o utjecaju rata u Ukrajini na poslovanje izdavatelja došle su u javnost upravo putem burze. Jasno da su neki sektori u ovim krizama stradali u većoj mjeri, no istodobno su brojni drugi značajno rasli, dok su građani promijenili svoje uzorke ponašanja, a sve to dovelo je do doista brzog oporavka tržišta' kaže nam Gažić.

Prema njezinim riječima, glavni negativni rizici za burze i dalje su nezauzdana pandemija koronavirusa, inflacija, rast kamatnih stopa, produljenje poteškoća u opskrbnim lancima i nepredvidivo kretanje cijena energenata.

'Ključna riječ ove godine je nepredvidivost: gotovo je nemoguće planirati čak ni na vrlo kratak rok. Ono što je sigurno jest da će godina proći u vrlo aktivnom praćenju tržišta od strane investitora i adaptaciji investicijskih odluka novonastalim okolnostima', poručila je.

Prave posljedice šokova - naknadno

'Šokiran sam koliko su tržišta postala otporna', rekao je za Financial Times Robert Michele, šef investicija u jednoj od najvećih banaka na svijetu JP Morganu, koji je zadužen za imovinu vrijednu više od 3000 milijardi američkih dolara.

'Četrdeset sam godina u ovome poslu i ne sjećam se da su se ikada događali ovakvi šokovi a da se pritom nisu stvorile ozbiljne financijske posljedice negdje drugdje', komentira bankar.

Dio ekonomista tvrdi da bi se neugodna iznenađenja vremenom mogla otkriti te da razmjeri visoke inflacije i rata u Ukrajini još nisu posve očiti, a pred financijskim tržištima je i razdoblje povišenih kamatnih stopa, dužničkih kriza u nerazvijenim zemljama, a među njima je i koronavirus kao veliki faktor rizika.

'Čudi me da se nije dogodila nikakva kriza, ali još je rano. Neočekivani događaji imaju tendenciju da prave posljedice šokova otkriju nakon nekog vremena', tvrdi Richard Berner, direktor američkog ureda za financijska istraživanja koji je osnovan 2008. kako bi pratio krizne situacije diljem svijeta.

Rano je za proglašavanje pobjede

Financijska tržišta kompleksni su sustavi koji se mogu svačemu prilagoditi, baš kao što se na nove uvjete lako prilagođava kolonija mrava, koja u kriznim situacijama na neočekivane načine može surađivati i s drugim kolonijama. Kako znanstvenici još nisu shvatili kako funkcioniraju kolonije mrava, rano je za proglašavanje pobjede nad krizom, jer su veliki sustavi poput tržišta teško predvidivi i može ih ugroziti propast samo jednog igrača.

To bi već idućega tjedna mogla biti Rusija, koja mora otplatiti obveznicu od dvije milijarde dolara kako domaćim, tako i stranim ulagačima. Rizik od bankrota Rusije zasad se ne osjeti na vrijednostima burzovnih indeksa, no valja podsjetiti na to da je njihov bankrot 1998. izazvao lančanu reakciju zbog koje su teške gubitke pretrpjele mnoge banke, dok je mamutski investicijski fond LTCM propao i prokockao većinu svoje imovine koja se mjerila u tisućama milijardi dolara.

No, čak i da Rusija u ponedjeljak bankrotira, tržišta se ne bi puno uzbuđivala jer je izloženost zapada danas minimalna u usporedbi s 1998., kad su se banke i fondovi nakrcali obveznicama te zemlje u nadi visokih zarada.