Njegove usluge koriste korporacije poput Toyote i Southwest Airlinesa, čiji su menadžeri shvatili da su im organizacije previše trome za nastup u digitaliziranom i globaliziranom tržištu. Ključ uspjeha u današnjem svijetu, kaže Pflaeging, je u samoorganizaciji i timovima koji preuzimaju odgovornost za svoj posao te rade u visoko decentraliziranom organizacijama.

Više o tim temama govorit će i na konferenciji COMELEON koja će se održati u hotelu Well u Tuhelju 24. i 25. listopada.

Nazivate se 'menadžment egzorcistom'. Što točno radi 'menadžment egzorcist' i kako vi to možete pomoći kompanijama?

U filmu 'Egzorcist' iz 1973. godine djevojčicu Regan zaposjeo je demon. Crkveni stručnjak kojeg je odglumio veliki Max von Sydow pozvan je kako bi nad Regan obavio egzorcizam, što je rezultiralo nekim od najpoznatijih scena u filmskoj industriji svih vremena. Za one koji ne znaju, u jednoj od njih korištena je veća količina juhe od graška. Mislim da su organizacije i ljudi u organizacijama baš poput Regan. Zaposjeo ih je zloduh. Taj demon može se nazvati menadžmentom, i on je socijalna tehnologija koju smo naslijedili iz industrijskog doba te koja zaposjeda kompanije, ali i javne organizacije do dana današnjeg. Pazite, nisu problem menadžeri, nego cijeli koncept menadžmenta, koji više nije dovoljno fit za današnju kompleksnost poslova, niti za ljudska bića. Kako bismo istjerali tog zloduha, trebamo neku vrstu egzorcizma.

Zalažete se za novu generaciju lidera. Po čemu bi se novi lideri trebali isticati i koja im je glavna prednost u odnosu na lidere stare škole?

Menadžeri starog kova su ljudi koji su zaduženi za planiranje, razmišljanje i upravljanje cijelom organizacijom. Simptomi takvih modela su godišnji planovi, proračuni, fiksni ciljevi i pregršt politika kojima se vode i koje treba poštovati. Kada bi tako razmišljali o liderstvu, takvi menadžeri bili bi svojevrsni heroji, pogotovo kada bi takav model vođenja još uvijek funkcionirao, ali on više ne vrijedi. Pristup liderstvu koji mi zovemo BetaCodex po mnogočemu je vrlo različit od staromodnog 'zapovijedaj i kontroliraj' razmišljanja.

U čemu je smisao koncepta BetaCodex?

On se temelji na maksimumu samoorganizacije, a to su timovi koji se organiziraju sami u radikalnoj decentraliziranoj organizaciji. Takva vrsta vodstva ne zahtijeva godišnje planiranje ni budžete, skup menadžment i mnogo pravila. Temelj za uspjeh samoorganizacije je da ljudi žele razviti svoj pun potencijal na poslu i da su spremni preuzeti odgovornost pod pravim uvjetima. Zato moramo stvoriti takve uvjete!

Kako biste ih vi stvorili i koje su najveće prepreke s kojima se suočavate u svom radu?

Najveći izazovi organizacijama danas ne predstavljaju ni tehnologija ni novac. Najveći je izazov izgraditi organizaciju koja je spremna za nastup na globaliziranom tržištu i savladati tu kompleksnost. Nema takve organizacije koja će uspjeti po staromodnim pristupima i piramidalnim upravljačkim strukturama koje stvaraju puno patnji. To vidite na svakom koraku. Menadžerima je izazovno transformirati organizaciju i pretvoriti je u decentralizirano mjesto, na kojem se radnici sami organiziraju i postaju sve agilniji. S BetaCodexom smo pronašli alternativu i možemo brzo preokrenuti bilo koju organizaciju.

Uskoro stižete u Hrvatsku te ćete govoriti na konferenciji COMELEON. Koja će biti tema vašeg govora, što ćete poručiti našoj publici?

Vjerujem da su problemi menadžera u Hrvatskoj slični onima svugdje u svijetu, zbog čega ću na konferenciji govoriti o tome kako postići pravu agilnost korištenjem BetaCodexa i što on to točno donosi kompanijama. Govorit ću više o filozofiji koja stoji iza ovog principa i dat ću primjere kompanija koje su ga uspješno iskoristile, poput Toyote, Handelsbankena i Southwest Airlinesa. Govorit ću i o tome kako postići transformaciju, ne kroz godine, već u samo nekoliko mjeseci.