KONAČNI PODACI

Realni pad BDP-a u 2010. 1,2 posto

31.03.2011 u 12:16

Bionic
Reading

Konačni statistički rezultati o kretanju BDP-a u prošloj godini nešto su povoljniji od prve procjene. Realni pad BDP-a u zadnjem tromjesečju 2010. iznosio je 0,6 posto, za razliku od prve procjene koja je iznosila 0,7 posto. Na razini cijele godine BDP je pao za 1,2 posto (prema prvoj procjeni, minus je iznosio 1,4 posto)

Zbog usklađivanja s Eurostatom, DZS je revidirao povijesne podatke od 1995. do 2010. godine. Tako je godišnji rast u 2008. smanjen sa 2,4 posto na 2,2 posto, a pad u 2009. je povećan sa -5,8 posto na -6,0 posto. Posljedično, došlo je i do revizije podataka za 2010. godinu.

Glavni čimbenik pada BDP-a u zadnjem kvartalu ostaje snažan pad investicija od 8 posto u odnosu na zadnje tromjesečje 2009, na što su upućivali i podaci iz građevinskog sektora na koji otpada oko polovice ukupnih investicija. Takva kretanja su posljedica smanjenja investicijske aktivnosti i javnog i privatnog sektora.

Osobna potrošnja je očekivano ostvarila blagi rast od 1,2 posto, uglavnom pod utjecajem baznog učinka s obzirom da je pala u četvrtom tromjesečju i 2008. i 2009. godine. Oporavak u EU pozitivno je utjecao na domaći izvoz, unatoč razmjerno niskoj konkurentnosti, dok je uvoz kočila slaba domaća potražnja. Tako je i u zadnjem tromjesečju na godišnjoj razini izvoz roba i usluga rastao više od uvoza (10,8 posto naspram 1,1 posto). Najveće iznenađenje predstavlja rast državne potrošnje u zadnjem tromjesečju od 0,6 posto.

Prošla godina je bila druga godina zaredom koju je hrvatsko gospodarstvo provelo u recesiji, čemu je najviše pridonio snažan pad investicija od -11,3 posto u odnosu na 2009. te pad osobne potrošnje od -0,9 posto. Najveći pozitivan učinak predstavlja povećanje neto izvoza. Međutim, s obzirom na ograničenu strukturu izvoza, njegov relativno niski udio u BDP-u i slabu konkurentnost, rast izvoza (uz istovremeni pad uvoza) nije uspio osigurati rast BDP-a.

Drugu godinu zaredom BDP je pao i prema bruto dodanoj vrijednosti. Tome je uglavnom pridonio snažan pad u građevinskom sektoru od 16,4 posto, ali su negativne stope zabilježene i u svim ostalim djelatnostima izuzev djelatnosti financijskog posredovanja, poslovanja nekretninama, iznajmljivanja i poslovnih usluga.

Analitičari RBA bankezasnivaju prognozu za ovu godinu na očekivanom rastu vanjske potražnje te predviđaju blag rast hrvatskog gospodarstva od 1 posto