Prilikom predstavljanja rebalansa ministar Marić naglasio je da je nešto bolja situacija s prihodnom stranom proračuna u odnosu na ranije planirane brojke. Osobito raduje situacija s doprinosima za mirovinsko osiguranje, rekao je Marić, ističući da mirovine nisu upitne.

Prema projekcijama Ministarstva financija planirani prihodi su manji za 12,2 milijarde kuna, a rashodi veći za 8,6 milijardi kuna tako da će u konačnici proračunski deficit iznositi 29,5 milijardi kuna ili 8 posto BDP-a.

Rashodi iz općih izvora povećani su za 8,6 milijardi kuna, a kada se uključe potpore iz EU fonodva povećanje u rebalansu iznosi 16 milijardi kuna, rekao je Marić.

U rebalansu je najzastupljenije Ministarstvo zdravstva kojemu je namijenjano 1,76 milijardi kuna preraspoređenih sredstava. Riječ je sredstvima za plaćanje duga prema ljekarnama čime bi se rokovi plaćanja sveli na 180 dana.

Povećani su i izdaci za Ministarstvo rada pri čemu najveći dio sredstava ide na mirovine i potopre za očuvanje radnih mjesta.

U oviru Ministarstva financija osigurana su dodatna sredstva za kamate u iznosu od milijardu kuna, doprinos proračunu EU-a (713 milijuna kuna) te 105 milijuna kuna za mjere HBOR-a.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja dobilo je dodatnih 413 milijuna kuna od čega je najveći dio namijenjen za LNG terminal.