Sudionici istraživanja imaju u prosjeku 23,7 dana godišnjeg odmora, što je 1,3 dan manje u odnosu na prošlogodišnji prosjek. Najveći broj dana godišnjeg odmora na raspolaganju imaju ispitanici s visokom stručnom spremom – 24,3 radna dana.

Zaposleni u državnim tvrtkama i sudstvu imaju pravo na najdulji godišnji odmor te tako u prosjeku imaju 28,6 dana godišnjeg odmora. Slijede zaposleni u zdravstvenoj zašiti i skrbi sa 27,3 dana godišnjeg odmora te područje znanosti, obrazovanja i odgoja sa 25,1 danom. Kao i prošle godine, najmanje dana godišnjeg odmora imaju turistički djelatnici (22).

Polovica ispitanika (51 posto) nije zadovoljna brojem dana godišnjeg odmora, odnosno priželjkuju ih još, riječ je o ispitanicima koji u prosjeku imaju 21,5 dan. Svega dva posto smatra da su im godišnji predugi jer smanjuju produktivnost, a 47 posto smatra da su im dani na raspolaganju dovoljni za kvalitetan odmor.

Većina ima poteškoća s dobivanjem godišnjeg

Najviše anketiranih (80 posto) godišnji odmor planira koristiti u ljetnim mjesecima, dok će ga petina (20 posto) koristiti i zimi. 'Bablje ljeto' bira 19 posto ispitanika, a svega četiri posto zaposlenih neće koristiti godišnji ove godine.

Dobivanje godišnjeg odmora u željeno vrijeme ponekad može biti problem. Većina ispitanika (57 posto) ima poteškoća s dobivanjem godišnjeg, a petina (19 posto) neće ga moći iskoristiti u potpunosti. Zanimljiv je podatak da više žena (69 posto) nego muškaraca (58 posto) uspije iskoristiti svoj godišnji u cijelosti.

Godišnji se ne koristi u potpunosti prvenstveno zbog previše posla (63 posto) i pritiska nadređenih (59 posto), a u manje slučajeva zbog loše organizacije vremena (18 posto), straha od otkaza (15 posto) ili straha od gomilanja zaostatka (pet posto).

Odlazak na godišnji za neke ispitanike ne znači i potpuno opuštanje. Samo manji broj ispitanika (19 posto) zaboravit će na plaži na svoj posao. Trećina ispitanika (30 posto) često razmišlja o poslu, dok polovica ispitanika (50 posto) o poslu razmišlja povremeno

203502,202678,195668,142481

Kriza nije promijenila planove za odmor

Povratak na posao nakon 'dugog toplog ljeta' za većinu ispitanika ne predstavlja problem. Najviše ispitanika (39 posto) odmah se uhoda u posao, dok ih se 24 posto uhoda nakon nekoliko sati ili jednog dana. Više od dva dana za povratak u rutinu treba sedam posto ispitanika.

Regres za godišnji odmor ove godine je dobila svega četvrtina zaposlenih (25 posto). Prosječni iznos regresa koji su ispitanici dobili iznosi 2.459 kuna.
Regres se češće isplaćuje u velikim tvrtkama ili institucijama – čak 40 posto ispitanika zaposlenih u takvim tvrtkama dobilo je regres, za razliku od samo 10 posto ispitanika zaposlenih u malim tvrtkama.

Ovisno o djelatnosti, 60 posto ispitanika zaposleno u državnoj upravi je dobilo regres. Slijede zaposleni u farmaciji (50 posto) i u financijama (50 posto). Zaposleni u građevini (sedam posto) te u turizmu i ugostiteljstvu (10 posto) dobili su regres u najmanjem broju.

Gospodarska kriza ipak neće utjecati na korištenje godišnjeg odmora. Većina ispitanika (68 posto) navodi da neće mijenjati svoje planove zbog recesije, dok je prošle godine isto izjavilo 59 posto ispitanika.

Od ispitanika na koje je utjecala kriza, najviše ih navodi (45 posto) da će potrošiti manje novaca nego što su planirali. Korištenje godišnjeg, ali bez putovanja, odabrat će 33 posto ispitanika, a 12 posto ispitanika bit će na odmoru kraće nego što su planirali.