Kraj godine obično služi za reviziju svega što je učinjeno. U financijskoj se industriji zbrajaju prihodi i dobit (ako je ostvarena). Brojne su industrije tijekom godine na izmaku ostvarile značajan rast, no najveći bum doživjelo je tržište kriptovaluta.

Iako je to prije desetak godina bilo gotovo nezamislivo, bitcoin je 5. prosinca prvi put prešao vrijednost od 100.000 američkih dolara. Val pozitivnih okolnosti za kriptotržište u cjelini započeo je još u siječnju, kad su velike financijske tvrtke, poput Blackrocka i Fidelityja, uvele Spot Bitcoin ETF-ove, što je privuklo milijarde dolara ulaganja.

Zahuktavanjem predsjedničke kampanje Donalda Trumpa te njegovom pobjedom na izborima 5. studenog, uz najave otvaranja riznice bitcoina te svesrdnu podršku najbogatijeg čovjeka na svijetu i ljubitelja kriptovaluta Elona Muska, vrijednosti brojnih 'coinova' vinule su se u visine.

Američki utjecaj

Najvišu je pritom dobit ostvario bitcoin, kojemu je vrijednost u izbornoj noći porasla sa šezdesetak na 75.000 dolara, a Muskova kriptovaluta dogecoin te je noći ostvarila rast vrijednosti od 50 posto. Profitirale su i druge kriptovalute, ali kako bitcoin, po riječima predsjednika Udruge za blockchain i kriptovalute Vlahe Hrdala, čini više od 50 posto ukupnog tržišta tih valuta, jasno je zašto se treba fokusirati na njegove rezultate.

'Stvar je u tome da je SAD najveće svjetsko gospodarstvo i to kako se SAD odnosi prema nekoj industriji, u ovom slučaju kriptoindustriji, značajno utječe na rast ili pad te industrije. Činjenica je da je do izbora SAD imao izrazit antikripto pristup, a Donald Trump najavljuje izrazito pozitivan pristup i to je ogromna promjena. Moglo se očekivati da dođe do ovakve situacije', objasnio nam je direktor Electrocoina Nikola Škorić.

Ipak, Škorić ovdje nastupa s dozom opreza jer je poznato to da je Trump i ranije svašta govorio, ali je malo toga ostvarivao. Jedna od njegovih najava je i pozicioniranje Muska na čelo ureda za učinkovitost vlade, a on bi trebao voditi računa o državnim financijama. Što će biti od toga i kakvu će ulogu u rezanju javne potrošnje imati kriptovalute, teško je reći.

'Elon Musk može imati svakakve namjere, ali ostaje vidjeti na koji će način to Trumpova administracija implementirati. Trump je puno toga u svom životu obećao, a kako njegovi najbliži suradnici govore, ne treba mu vjerovati skoro ništa. S druge strane, deregulacija kriptoindustrije u SAD-u i nema pretjeranog smisla, jer tamo regulacija nije ni uspostavljena na način kao u EU. Ne postoji krovni kripto zakon u SAD-u i donošenje takvog zakona bi, ako bude dobro napisan, moglo pozitivno utjecati na tržište, s obzirom na to da su svi akti koje su regulatori dosad provodili temeljeni na zakonima pisanima u vremenu u kojem kriptovalute nisu postojale', ustvrdio je Škorić.

Dvojako značenje regulative

Upravo je regulacija tržišta još jedan razlog zbog kojeg bi vrijednost kriptovaluta ubuduće mogla skočiti. Za razliku od SAD-a, u Europi je taj proces već u tijeku.

'Prvi dio Uredbe o tržištima kriptoimovine stupa na snagu 30. lipnja, a 30. prosinca i drugi dio te će u sljedećih godinu i pol u raznim državama EU-a, ovisno o tome koliki su one period prilagodbe odabrale, pretpostavljamo u potpunosti biti primijenjen jednak režim za kriptosubjekte koji su predmet regulacije. Osim toga, još dvije uredbe ubrzo stupaju na snagu. To je nova verzija tzv. uredbe Transfer of Fund, koja se sada odnosi i na kriptotvrtke, te ćemo od 30. prosinca morati uz kriptotransakcije uključivati identifikacijske podatke. Uredba DORA, koja će obuhvatiti cijelu financijsku industriju, primjenjivat će se od 17. siječnja 2025. Dakle nekoliko ozbiljnih paketa regulative već je stupilo na snagu u Europi u zadnjih pola godine ili će ubrzo stupiti na snagu', smatra Škorić iz Electrocoina.

Hrdalo ističe da bi europska regulativa trebala približiti tržišta kriptoimovine tradicionalnim financijskim tržištima, 'što bi trebalo otkloniti ono malo preostale skepse koja još postoji u odnosu na ovu industriju'. No Škorić misli da je utjecaj regulative dvojak jer se time zatvara europsko tržište. To, posljedično, dovodi do gašenja malih tvrtki koje se bave razmjenom kriptovaluta i ulaska 'velikih igrača' na ispražnjeni dio tržišta. Potonje bi, ipak, moglo biti pozitivno u narednom razdoblju jer će 'veliki strani igrači s puno kapitala ponuditi korisnicima puno bolju uslugu', uvjeren je Škorić.

Jačanje interesa

Ne manje bitan razlog uzleta bitcoina je 'prljav' dio posla kojim se bave vlasnici kriptoimovine. Šef Electrocoina podsjetio je da su nedavno prepolovljene naknade za njegovo 'rudarenje', što je dosad uvijek imalo utjecaja na rast cijena ove kriptovalute, a posljedično i ostalih, jer, kako Hrdalo napominje, 'cijene se znaju kretati u valovima, odnosno ne kreću istovremeno u istom smjeru, nego prvo cjenovni pomak ostvari bitcoin pa onda ostale kriptovalute'.

Već smo spomenuli da su se velike financijske kuće okrenule tržištu kriptoimovine, privlačeći tako milijune dolara novih ulaganja. To je također imalo utjecaja na rast vrijednosti kriptovaluta, poglavito bitcoina.

'Na američkom tržištu odobreno je nekoliko kripto ETF-ova, bitcoin ETF-ova i ethereum ETF-ova, što je utjecalo na to da je trgovanje kriptovalutama sada dostupno i konzervativnim institucionalnim ulagačima kao što su mirovinski fondovi, hedge fondovi koji ne žele direktno ulagati u bitcoine, nego su čekali ETF-ove, što onda znači ulazak novog kapitala. Primjećujemo sve veći interes financijskih institucija kao što su banke i platni procesori. Banke nude svojim klijentima trgovanje kriptovalutama. Velike svjetske platne institucije kupuju kripto platne procesore, što je izrazito pozitivan signal za budućnost kriptovaluta', smatra Škorić.

Sve navedeno uzrokovalo je dosadašnji rast vrijednosti kriptovaluta, a bitcoin je ovih dana dosegao najvišu cijenu od 107.000 dolara. No pao je ispod 100.000 dolara nakon što su iz FED-a poručili da neće otvarati stratešku riznicu bitcoina, čime su se praktički usprotivili jednom od Trumpovih obećanja.

Bitcoin udario u zid?

Direktor Electrocoina smatra da je kretanje cijena, odnosno rast i pad vrijednosti kriptovaluta normalno poput kretanja cijena vrijednosnih papira ili roba kojima se trguje na burzi. Iako ga ovaj pad ne zabrinjava, ističe da 'svakako treba računati na to da će cijene kriptovaluta sigurno padati. Kojom brzinom, kada i zašto - to je pitanje kristalne kugle'.

Čelnik domaće Udruge za blockchain i kriptovalute nije siguran da su Trump i Musk 'profil ljudi kojima smo se, kad je kripto nastajao, nadali da će donijeti promjene financijskog sustava i legitimizaciju cijele kriptoindustrije. Mene osobno brine težak rječnik koji koriste, prečesto najavljujući radikalne mjere'.

Je li upravo zbog toga, nakon godine uzleta u visine, cijena bitcoina naletjela na zid? Iako se donedavno mislilo da je samo nebo granica rastu vrijednosti kriptovaluta, čini se da na naplatu ipak dolazi činjenica da tržište kriptoimovine funkcionira kao i sva druga financijska tržišta - na temelju određenih jasnih pokazatelja, ali i špekulacija. Zbog toga je gotovo nemoguće prognozirati što će se dalje događati s bitcoinom i ostalim kriptovalutama. Izvjesno je samo to da će one nastaviti uplovljavati u tradicionalne financije.

'Očekujemo nastavak dolaska institucionalnog trgovanja bitcoinom, ali i upotrebe kriptovaluta u svakodnevnom životu i porasta trgovanja njima među sve širom klasom korisnika, prije svega institucionalnih ulagača, poput fondova, ali i retail ulagača, kroz integracije i banking capove, jer banke uvode usluge trgovanja kriptovalutama kroz aplikacije. Predvodnik smo u tome i osjećamo da postoji velik interes banaka za to. S druge strane, predvodnik smo u implementaciji platnih rješenja temeljenih na blockchainu i tu isto vidimo rast interesa. U 2025. godini, sa sigurnošću mogu reći, postojat će velik porast interesa za trgovanje i uporabu kriptovaluta u realnoj ekonomiji. Hoće li to odvesti cijenu bitcoina na nove razine, ostaje vidjeti', zaključio je Škorić.