Ovaj potez dolazi u trenutku u kojem su kriptovalute i dalje izuzetno volatilne, ali i sve više prihvaćene među institucionalnim investitorima. Prema Michlovim riječima, bitcoin se nameće kao korisna opcija za diverzifikaciju imovine, unatoč velikim oscilacijama u cijeni.

Prvi takav potez među središnjim bankama

Ako CNB odobri ovaj prijedlog, bit će prva velika središnja banka koja će značajan dio svojih rezervi držati u bitcoinu. Takav potez predstavlja radikalan odmak od tradicionalnih investicijskih strategija koje središnje banke obično primjenjuju, oslanjajući se na državne obveznice, gotovinu i druge relativno stabilne instrumente.

Za razliku od većine središnjih banaka, koje se drže uglavnom niskorizične imovine, Češka narodna banka već sada ima 22 posto svojih rezervi u dionicama, što je neuobičajen pristup među središnjim bankama. Upravo zbog toga dodavanje bitcoina u portfelj ne bi bilo posve neočekivan potez za CNB.

Podrška iz SAD-a i Trumpov utjecaj

Jedan od faktora koji je mogao potaknuti Michla na ovaj prijedlog jest i promjena regulatorne klime u SAD-u, osobito nakon pobjede Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima. Trump se deklarirao kao 'kripto predsjednik' te je prošlog tjedna potpisao izvršnu naredbu kojom se traži uspostava regulatornog okvira za kriptovalute i nacionalne digitalne rezerve.

Iako naredba nije izričito spomenula bitcoin, jasno je da nova administracija zagovara liberalizaciju tržišta kriptovaluta, što je u suprotnosti s restriktivnim pristupom Europske središnje banke i američkih Federalnih rezervi. Michl je u intervjuu za Financial Times napomenuo da Trumpova administracija daje pozitivan signal tržištu, što potiče interes investitora za bitcoin.

Povećan interes investitora i rast cijene bitcoina

Vrijednost bitcoina više se nego udvostručila u 2024. godini, što je potaklo nekoliko ključnih faktora. Osim političkih promjena u SAD-u, značajan utjecaj na rast cijene imalo je odobrenje burzovnih fondova (ETF-ova) vezanih uz bitcoin odlukom američkog tržišnog regulatora. BlackRock i druge velike financijske institucije već su lansirale takve fondove, čime su omogućile institucionalnim ulagačima lakši pristup tržištu kriptovaluta.

Bitcoin je nakon Trumpove pobjede u studenom prešao granicu od 100.000 dolara, dosegnuvši rekordne razine. Trenutno je najbolja investicija u 2024. godini s rastom od 125 posto, dok je, usporedbe radi, tehnološki indeks Nasdaq porastao za 30,1 posto.

ECB i Fed protiv ulaganja u bitcoin

Unatoč rastućoj popularnosti kriptovaluta, većina središnjih banaka i dalje ostaje skeptična. Predsjednik američkih Federalnih rezervi Jerome Powell jasno je poručio da ne posjeduju bitcoin niti planiraju ulagati u njega. Europska središnja banka (ECB) otišla je još korak dalje, tvrdeći da je 'stvarna vrijednost bitcoina i dalje nula' te da nije prikladan ni kao sredstvo plaćanja ni kao dugoročno ulaganje.

Osim toga, El Salvador, koji je 2021. postao prva država na svijetu koja je usvojila bitcoin kao službeno sredstvo plaćanja, sada smanjuje svoje rezerve u toj kriptovaluti. Ovaj potez dolazi nakon što je zemlja postigla dogovor o otplati duga s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), što sugerira to da i države koje su pioniri u usvajanju bitcoina preispituju svoje odluke.