Apsolon je treću godinu zaredom objavio tu analizu kojoj su glavni ciljevi istražiti digitalnu spremnost 20 najvećih hrvatskih gradova te usporediti njihov napredak u odnosu na prethodne godine.

Ukupni pobjednik prema cjelokupnom Kompozitnom indeksu digitalne spremnosti hrvatskih gradova, koji je sastavljen kao ponderirana kombinacija pet indeksa (dostupnost i kvaliteta e-Usluga, servisne informacije i objedinjeni sustavi plaćanja, dostupnost gradskih podataka, participacija građana u odlučivanju te komunikacijski kanali između gradske uprave i građana) i ove je godine Rijeka.

U skupini srednjih gradova pobjedu je odnijela Pula, a u skupini manjih gradova Dubrovnik, koji je zauzeo i treće mjesto među svim gradovima, navodi se u utorak objavljenom priopćenju.

Ovogodišnji rezultati u području Dostupnost i kvaliteta e-Usluga građanima pokazuju da se u kategoriji velikih gradova ponovno ističe Rijeka, među srednjim Pula, a u kategoriji malih gradova na prvom je mjestu Dubrovnik.

U području Servisnih informacija i objedinjenih sustava plaćanja kao vodeći gradovi posebno su se istaknuli Rijeka, Dubrovnik, Zagreb i Šibenik.

Rijeka, Zagreb, Pula i Karlovac istaknuli su se najvećim opsegom otvorenih podataka kroz portale otvorenih podataka ili implementirane geografske informacijske sustave (GIS) za kartografsku prezentaciju prostornih podataka.

Uz Rijeku i Zagreb, najveći rast po indeksu Dostupnost gradskih podataka ostvarili su Split, Pula, Šibenik, Bjelovar i Dubrovnik, dok ostali gradovi bilježe blaži rast ili stagnaciju u odnosu na prošlu godinu.

Indeks Participacije građana u odlučivanju, koji obuhvaća digitalne platforme putem kojih gradske uprave uključuju građane u odlučivanje te dostupnost proračuna građanima, razinu njegove prilagođenosti i transparentnosti, pokazuje značajno veći raspon u odnosu na prošlu godinu.

Tako su najbolje rezultate ostvarili Dubrovnik i Rijeka, dok su značajan napredak zabilježili Split i Slavonski Brod.

Istraživanje je pokazalo i da je Komunikacija između gradske uprave i građana najučinkovitija u Rijeci, Zagrebu i Varaždinu.

Pomaci vidljivi, no važno je iskoristiti fondove EU

Kompozitni indeks, kako ističu iz Apsolona, pokazao je da gradovi rade na razvoju novih rješenja zbog čega su kod svih vidljivi pomaci u odnosu na prošlu godinu. Tako je 12 od 20 gradova povećalo svoju digitalnu spremnost za više od 10 posto, dok je najveći napredak zabilježen kod Splita, Dubrovnika i Rijeke.

Članica Uprave Apsolona Mirjana Samardžić Novoselec je istaknula kako se gradovi sve više prilagođavaju novom načinu poslovanja, omogućujući obavljanje javnih usluga iz vlastitog doma, a počinje se uvoditi i sustavna online komunikacija s građanima.

Iako se spomenuti procesi odvijaju sporo i tek su u začetku, u doba covid-19 krize zabilježeni su značajniji napreci te je tako 2020. pokazala rastući trend razvoja digitalnih kanala i oblika komunikacije gradskih uprava, kazala je.

"Hrvatskim gradovima upravo sada predstoji dinamično razdoblje u kojem će, uz povećanu financijsku podršku fondova EU, moći planirati i provoditi razvojne koncepte koji će značajno unaprijediti kvalitetu života u urbanim područjima", poručila je Samardžić Novoselec.