Hrvatske banke, bez obzira na inozemne vlasnike, ne mogu poslovati, a da ne vode računa o stanju ekonomije zemlje njihovih komitenata i cijelog financijskog sustava, rekao je guverner Željko Rohatinski u obraćanju novinarima, najavljujući daljnju borbu za održavanje stabilnog tečaja kune
Interes očuvanja financijske stabilnosti mora biti dominantan u odnosu na interese matičnih banaka koje su opterećene problemima u njihovim zemljama, rekao je guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski.
HNB ne bi blagonaklono gledao na povlačenje depozita, kapitala ili isplate dividende što su obznanili i austrijskom ministru vanjskih poslova, a dobili su potvrdu da se takav scenarij neće dogoditi.
U postojećim bi uvjetima, kaže Rohatinski, devizna sredstva poslovnih banaka (7,6 milijardi eura) morala biti stavljena u funkciju održavanja financijske stabilnosti.
'Otpuštanje deviznih sredstava i restriktivna politika kunske likvidnosti dovodi do povećanja na tržištu novca, što se ne može izbjeći, ali to ne mora odmah biti razlog za povećanje kamatnih stopa na kredite', upozorava Rohatinski, ipak dodajući da je teško očekivati da će se kamatne stope smanjiti.
'To ne znači da HNB nije socijalno osjetljiv, jer mnogo veća zaštita dužnika je sprečavanje deprecijacije kune, nego sprečavanje rasta kamatnih stopa,' ocjenjuje Rohatinski.
Poslovne banke su u Hrvatskoj prošle godine imale dobre poslovne rezultate, puno bolje nego u drugim zemljama, a posebno u zemljama matičnih banaka. Njihove stope prinosa veće su od 10 posto.
Guverner je objasnio kako su banke vršile niz pritisaka na HNB, među kojima i slučaj bez presedana u vrijeme pregovora sa Ministarstvom financija o novom kreditu pokušale su uvjetovati odobravanje tog kredita sa značajnim promjenama u politici HNB-a, među kojima i ukidanje ograničenja plasmana banaka, zahtjev za niskim kamatama na tržištu novca, te da poslovne banke zajedno s centralnom kreiranju tečaja.
Odgovarajući na pitanja treba li Hrvatskoj pomoć MMF Rohatinski kaže da je suština problema jesmo li spremni donijeti neke od nepopularnih mjera bez MMF-a. No što se bude dulje čekalo, to će se aranžman s MMF-om nametati sam po sebi kao rješenje.
Guverner je najavio nove poteze za povećanje likvidnosti financijskog sustava i očuvanje tečaja kune, proveo je novu deviznu intervenciju od 185 milijuna eura, smanjio stopu deviznih potraživanja na 20% čime je bankama osigurao 1,25 milijardi eura, a održana je i repo aukcija na kojoj su banke dobile 4 milijarde kuna pozajmica.
