Godinu i pol dana nakon početka uvođenja sankcija zbog miješanja u ukrajinski sukob, ruska ekonomija sve teže nosi se s posljedicama koje joj je, u kombinaciji s drugim faktorima, donijela otežana trgovina s inozemstvom. Pad bruto društvenog proizvoda (BDP) od 4,6 posto na godišnjoj razini, zabilježen u drugom tromjesečju, samo je dodatni pokazatelj ubrzavanja recesijskog trenda. U prvom tromjesečju pad ekonomije je iznosio 2,2 posto
No trgovinske sankcije koje su Rusiji prošle godine, između ostalih, uveli SAD i Europska unija, daleko su od jedinog uzroka sadašnjih ruskih ekonomskih muka. Samo posrtanje tamošnje privrede započelo je još 2011. kad je godišnji rast bio iznad četiri postotka, da bi se do 2014. godine spustio na samo 0,6 posto.
Niska cijena nafte i srozavanje rublja
Među glavnim krivcima za loše ruske ekonomske rezultate, uz sankcije, nalazi se cijena sirove nafte. U ljeto 2014. godine ona se počela spuštati s razine od stotinjak dolara za barel i od početka ove godine uglavnom se kreće u rasponu od 45 do 60 dolara po barelu. Kako je izvoz energenata jedan od najjačih generatora rasta u ruskom gospodarstvu, prepolovljena cijena nafte na svjetskom tržištu bila je već poslovična točka na 'i' ruskoj krizi.
Najveći problemi lako su vidljivi. Godišnja stopa inflacije u Rusiji, koja se godinama držala ispod razine od 10%, popela se u dvoznamenkaste iznose i u kolovozu je iznosila gotovo 16%. Još veći problem predstavlja tečaj ruskog rublja. U ožujku prošle godine za jedan američki dolar moglo se dobiti oko 36 rubalja, dok je danas službeni tečaj viši od 60. U godinu dana ruska je valuta, tako, deprecirala za sedamdesetak posto
Ruski narod oguglao na krize
Koliko god te brojke bile sumorne, čini se da ruski građani nisu nezadovoljni ruskom politikom. Podrška predsjedniku Vladimiru Putinu ne jenjava, a među Rusima uglavnom prevladava stav da stvari uvijek mogu biti i gore te da je Rusija u prošlosti preživjela i puno veće krize od ove sadašnje. Samo podsjećanje na krizu iz 2008. godine ili onu iz 1998., govori da Rusima, nažalost, ne nedostaje iskustva u siromaštvu, ali i u ekonomskim oporavcima.
U prilog barem minimalnom optimizmu zasad idu i podaci o zapošljavanju. Stopa nezaposlenosti trenutno se kreće oko 5,3 posto, što je na razini prethodne tri godine. Ruski se poslodavci, kako bi se othrvali problemima, puno više okreću snižavanju plaća umjesto da otpuštaju radnike. U pojedinim industrijama dohoci su zbog toga čak i prepolovljeni te si, uz rast inflacije i sve manju kupovnu moć ruske valute, ruski građani mogu priuštiti sve manje. Višegodišnji rast prekogranične trgovine s Kinom, u kojoj su Rusi kupovali jeftinu kinesku robu, zaustavljen je i kineski trgovci svjedoče da kupaca jednostavno više nema.
Ugovori s Kinom
Svojevrsni poticaj bi trebao stići iz velikih bilateralnih ugovora kroz koje se očekivalo da će Rusi u Kinu izvoziti energente, a iz Kine uvoziti strojeve i alate. No, i tu ima problema. Ruski proizvođač prirodnog plina Gazprom i Kina lani su potpisali 30-godišnji ugovor vrijedan više od 400 milijardi dolara. Kako je u međuvremenu cijena energenata prepolovljena, procjenjuje se da je Gazprom već sada na gubitku.
Tradicionalna nepovjerljivost između ove dvije političko-ekonomske sile također kod mnogih izaziva sumnju u ostvarenje najavljenih planova, a na optimizam utječe i usporavanje gospodarskog rasta Kine koja se polako udaljava od zlatnih godina 10-postotnog godišnjeg rasta.
Nužno zatopljavanje odnosa s EU
Rusiji nesumnjivo nedostaje trgovina s Europskom unijom. Kao daleko najveće rusko tržište za izvoz energenata, i općenito destinacija za otprilike polovicu cjelokupnog ruskog izvoza, EU ima nezanemarivu moć u kreiranju ruske ekonomske svakodnevice. Napetost izazvana ruskim miješanjem u sukobe u Ukrajini teško da će biti smanjena Putinovom najnovijom odlukom da se umiješa i u rat u Siriji.
Buduća kretanja je stoga vrlo teško predvidjeti. Rusiji bi svakako dobro došlo olakšanje u bilo kakvom obliku, a budući da puno teže može utjecati na cijenu nafte na svjetskom tržištu, rješenje bi barem dijelom trebala tražiti u zatopljavanju odnosa s Europskom unijom. S druge strane, vrlo čvrst stav Putina u vezi Ukrajine koji se nije promijenio u posljednjih godinu dana govori da se na tom polju teško može nadati bilo kakvom poboljšanju.
Nastavak pada BDP-a
Aleksej Uljukajev, ruski ministar gospodarstva, prošlog je četvrtka izjavio kako očekuje da će u cijeloj 2015. godini pad BDP-a iznositi 3,9%. Njegova procjena u skladu je s očekivanjem Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) gdje drže da će moćna ruska ekonomija ove godine skliznuti za 3,8%.
Iako su to brojke koje još ne znače katastrofu, nedostatak bilo kakvog optimizma odnosno bilo kakvog rješenja na vidiku, vrlo su loš pokazatelj za budućnost ruskog gospodarstva. Koliko god se Rusija trudila jačati svoju političku poziciju u svijetu, čini se da joj to ne donosi nikakve pozitivne efekte za ekonomiju. Baš naprotiv.
Russian economy to recover in Q2 2016 — Economic Development Minister http://t.co/TYVpTMPySs #SPIEF pic.twitter.com/uKrTlzIziJ
— SPIEF (@SPIEF) October 8, 2015
