Saboru su tako poslani zakonski prijedlozi kojima bi se potvrdili Sporazum o doprinosu između Europske investicijske banke (EIB) i Republike Hrvatske vezano uz Paneuropski jamstveni fond kao odgovor na Covid-19 i Sporazum o jamstvu na prvi poziv između prvotnih jamaca i jamaca pristupnika koji pristupaju s vremena na vrijeme i EIB-a.

Donošenjem tih zakona dovršit će se pristup Hrvatske EIB-om Paneuropskom jamstvenom fondu kao odgovoru na Covid-19, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, podsjećajući da je taj fond dio paketa Europske unije u sklopu odgovora na Covid-19 krizu, u iznosu od 540 milijardi eura, dogovorenog na razini EU za pomoć poduzećima, uz ostale dvije mjere - za pomoć radnicima Sure program te europski stabilizacijski mehanizam (ESM) za potporu državama.

"Cilj fonda je odgovoriti na gospodarski učinak izbijanja pandemije Covid-19, osiguravajući da prihvatljivi subjekti poduzetnici, to su prije svega mala i srednja poduzeća te slabije kapitalizirani, imaju dovoljno raspoložive likvidnosti i pristup financijama za rješavanje krize te da mogu nastaviti svoj razvoj u srednjoročnom odnosno dugoročnom razdoblju", objasnio je. 

Jamstveni fond je ciljane vrijednosti 25 milijardi eura te se formira kroz jamstva članica Europske unije, a procijenjeni iznos dodatnih mobiliziranih ulaganja putem fonda je 200 milijardi eura.

Sukladno udjelu u upisanom kapitalu EIB-a od 0,43 posto, ukupna maksimalna potencijalna obveza Hrvatske tijekom trajanja fonda iznosi 106,7 milijuna eura, naveo je ministar financija.

Stručnjaci EIB-a i Europske komisije procjenjuju da je očekivani neto gubitak fonda oko 20 posto, što znači da bi do 2038. godine, do kada je trajanje ovoga jamstva, ta potencijalna obveza za hrvatski  državni proračun bilo nešto više od 21 milijun eura, pojašnjava ministar financija.

"Međutim, kako je EU procijenila i sve države se usuglasile, potencijal ovakvog jednog fonda u kreditiranju i osiguravanju likvidnosti za ovakve poduzetnike nadmašuje višestruko te potencijalne rizike i obveze za zemlje, pa tako i u slučaju Hrvatske", zaključio je.  

Vlada je Saboru s današnje sjednice uputila izmjene tri zakona - o kreditnim institucijama, o sanaciji kreditnih institucija i konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata, koji su dio paketa mjera za smanjenje rizika kojima se nacionalno zakonodavstvo usklađuje s pravnom stečevinom EU.

Time se uz ostalo nastavlja reforma bankovnog sustava Europske unije s ciljem očuvanja njegove otpornosti uz daljnje jačanje sposobnosti banaka da podnesu moguće šokove, očuvanje financijske stabilnosti jačanjem kapitalnih potreba banaka i mjera za poboljšanje njihove kreditne aktivnosti te odnosno smanjivanja opterećenja manjih banaka te poboljšanje kapaciteta za financiranje malog i srednjeg poduzetništva odnosno infrastrukturnih projekata, istaknuo je Marić.

Iz tog je zakonskog paketa izdvojio odredbe o podjeli sanacijskih ovlasti. Naime, kako Hrvatska postaje članicom jedinstvenog sanacijskog mehanizma, tako bi Hrvatska narodna banka (HNB) preuzela ovlast sanacijskog tijela za kreditne institucije, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) sanacijskog tijela za investicijska društva, a Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) je tijelo koje vodi nacionalni sanacijski fond, upravlja fondom osiguranja depozita i ovlaštenja za provedbu stečaja i likvidaciju banaka. 

Vlada je također odlukom ovlastila ministra Marića i direktoricu DAB-a Mariju Hrebac da potpišu Sporazum o zajmu između Republike Hrvatske i Jedinstvenog sanacijskog odbora.

Naime, odlukom Europske središnje banke (ESB) od 1. listopada 2020. počinje bliska suradnja između ESB-a i HNB-a te Hrvatska postaje država članica jedinstvenog sanacijskog mehanizma. Od datuma uspostave bliske suradnje RH ima obvezu prijenosa sredstava iz nacionalnog u jedinstveni sanacijski fond, a što podrazumijeva i sklapanje sporazuma o zajmu s Jedinstvenim sanacijskim odborom.

Vlada je danas prihvatila i uredbu o provedbi Uredbe (EU) 2019/452 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za provjeru izravnih stranih ulaganja u Uniji. Cilj je uredbe uspostaviti mehanizam suradnje članica kako bi se zajednički procijenila potencijalna prijetnja sigurnosti koja bi mogla proizići iz izravnih stranih ulaganja trećih zemalja, omogućiti Europskoj komisiji provjeru izravnih stranih ulaganja koja mogu utjecati na strateške projekte ili programe u interesu EU, objasnio je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.  

Uredbom se uz ostalo kao tijelo nadležno za provedbu određuje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, zatim se uređuje uspostava nacionalne kontaktne točke, kao i uspostava međuresornog povjerenstva za provjeru izravnih stranih ulaganja u EU.