Administracija američkog predsjednika Joea Bidena započela je razgovore s njemačkim vlastima o plinovodu Sjeverni tok 2 i budućoj američkoj politici prema tom projektu, izvijestio je The Wall Street Journal (WSJ) pozivajući se na nekoliko izvora. Prema njemačkom izvoru, posebno se razgovara o šteti koju američke sankcije nanose tvrtkama uključenim u izgradnju tog plinovoda. Bidenova administracija, kako se navodi, očekuje poboljšanje odnosa s Berlinom koji su pogoršani tijekom predsjedničkog mandata republikanca Donalda Trumpa, a jedna od prijepornih točaka bio je upravo Sjeverni tok 2.
WSJ napominje da je u utorak istekao rok za američku administraciju da zakonodavcima dostavi popis tvrtki koje sudjeluju u projektu unatoč američkim sankcijama. Te novine navode da bi Washington mogao nametnuti restriktivne mjere protiv tih tvrtki. No, dodaje se da bi američka administracija mogla i napustiti upotrebu sankcija s obrazloženjem da je to u suprotnosti s nacionalnim interesima. To bi, ocjenjuje se, moglo "smiriti Njemačku", no istovremeno bi postalo "geopolitičkom pobjedom Rusije". WSJ upozorava da bi takav korak bio bi u suprotnosti s voljom Kongresa, koju su formirali i republikanci i demokrati.
Prema izvoru na koji se pozivaju WSJ, Odbor za vanjske poslove američkog Senata zatražio je od Bijele kuće da "održi povjerljivi sastanak o plinovodu". Publikacija napominje da američka administracija revidira svoju politiku u vezi s projektom nakon što je brod Fortuna 6. veljače počeo polagati cijevi u danske vode.
vezane vijesti
WSJ podsjeća da se Joe Biden još nije izjasnio o Sjevernom toku 2. Ranije je glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki rekla kako je predsjednikovo stajalište da je Sjeverni tok 2 loš posao za Europu, no WSJ naglašavaju da je to bilo rečeno i prije nastavka polaganja cijevi 6. veljače.
WSJ-ov sugovornik iz State Departmenta rekao je pak da Sjedinjene Države namjeravaju "nadzirati aktivnost na završetku izgradnje i certificiranja cjevovoda i, ako se takva aktivnost zabilježi, donijet će odluku o primjeni sankcija".
Ranije je Financial Times izvijestio kako Njemačka očekuje da će uvjeriti SAD da napuste sankcije protiv Sjevernog toka 2. Njemački političari posebno razmatraju mogućnost uporabe mehanizma koji bi omogućio Njemačkoj da samostalno isključi Sjeverni tok 2 ako Rusija, na primjer, izvrši pritisak na Ukrajinu i samovoljno smanji opskrbu svojim sustavom transporta plina.
Plinovod Sjeverni tok 2 trebao bi dopremati plin iz ruske regije Jamal u Europu. Projektirani kapacitet plinovoda je 55 milijardi kubičnih metara na godinu, a proteže se dnom Baltika od ruske do njemačke obale. Projektu se protivi SAD i nekoliko europskih zemalja, strahujući od povećanja europske ovisnosti o ruskom plinu, ali i čuvajući svoje interese. Naime, kritičari američke politike prema Sjevernom toku 2 tvrde da bi njegovim puštanjem u rad bio znatno smanjen prostor za izvoz viška američkog ukapljenog prirodnog plina u Europu, dok Ukrajina, Poljska i neke druge europske zemlje strahuju od gašenja ukrajinske izvozne rute i izostanka tranzitnih prihoda.
U zadnje vrijeme ističe se i nepovoljan utjecaj plinovoda na klimu i ostvarenje europskih klimatskih ciljeva. Rusija, s druge strane, opetovano ističe "čistu komercijalnu narav" projekta.
SAD je sankcije za izvođače radova i tvrtke koje pružaju financijske, logističke i druge usluge uveo krajem 2019. godine. To je zadalo ozbiljan udarac projektu, jer je švicarska tvrtka Allseas prestala s polaganjem podmorskih cijevi, no ono je nastavljeno te se očekuje da bi moglo biti dovršeno do sredine ove godine. Nositelj projekta je ruski Gazprom, a njegovi europski partneri su Uniper, Wintershall, OMV, Engie i Shell.
