Američki predsjednik Joe Biden vjeruje da je plinovod Sjeverni tok 2 "loš posao za Europu", priopćila je Bijela kuća.
"I dalje vjerujemo, predsjednik i dalje vjeruje, da je Sjeverni tok 2 loš posao za Europu", rekla je na dnevnom brifingu tajnica Bijele kuće Jen Psaki, dodajući da će administracija "preispitati" zakonska ograničenja iz područja obrambene politike koja se odnose na taj projekt.
Ograničenja za projekt podmorskog cjevovoda uključena su u godišnji zakon o obrambenoj politici koji je prihvaćen 1. siječnja. Američke sankcije propisne su tvrtkama koje pomažu ruskom Gazpromu, koji vodi projekt, u postavljanju cjevovoda, osiguranju brodova ili certifikaciji opreme.
Trumpova administracija, kao i Obamina prije nje, usprotivila se projektu s obrazloženjem da će ojačati ekonomski i politički utjecaj ruskog predsjednika Vladimira Putina na Europu.
Dok je bio Obamin potpredsjednik, Biden se usprotivio projektu koji bi zaobišao Ukrajinu i ostavio je bez visokih tranzitnih naknada.
Rusija i Njemačka tvrde da je plinovod čisto komercijalni projekt, a kritičari američke politike smatraju da Washington opstrukcijom gradnje Sjevernog toka 2 želi osigurati prostor za isporuku viška američkog ukapljenog prirodnog plina na unosno europsko tržište.
Cjevovod vrijedan 11 milijardi dolara, koji je 90 posto završen, udvostručio bi kapacitet postojećeg plinovoda Sjeverni tok za isporuku plina iz Rusije u Europu preko Njemačke, dnom Baltičkog mora.
Pitanje kako će se nova američka administracija postaviti prema Sjevernom toku 2, postavlja se dok je Senat počeo potvrđivati članove Bidenova kabineta, koji bi mogli odvagnuti odluke o projektu, uključujući državnog tajnika Antonyja Blinkena, te dok se gradnja cjevovoda nastavlja nakon što je u zastoju otprilike godinu dana nakon američkih prijetnji sankcijama i povlačenje švicarske tvrtke za polaganje cijevi Allseas.
Brod-cjevopolagač Fortuna koji je Washington uključio u sankcije prošle srijede na samom isteku mandata predsjednika Trumpa, započeo je s radom u danskim vodama.
Očekuje se da će uskoro u Kongresu biti objavljen izvještaj o tvrtkama koje pomažu Gazpromu u dovršenju projekta, što bi moglo pojačati pritisak na tvrtke da odustanu.
Neke tvrtke, uključujući Zurich Insurance Group i norvešku tvrtku za upravljanje rizikom i osiguranjem kvalitete DNV GL, već su odustale od sudjelovanja u projektu, pritisnute prijetnjom američkih sankcija.