Naime, Hrvati su na skali od jedan do pet zadovoljstvo ekonomskom situacijom ocijenili s 1,9. Ipak smatraju kako je poboljšanje moguće ako država odluči više ulagati u industriju (31 posto), poljoprivredu (28 posto), turizam (7 posto), znanosti (9 posto) i tehnologiju (7 posto).

Unatoč tome, 20 posto Hrvata vjeruje da će doista doći do poboljšanja situacije. Više je pesimista, pa 22 posto anketiranih u i istraživanju GfK Balkan Barometar 2016. smatra da će se stanje u državi pogoršati.

Hrvati su ipak nešto zadovoljniji stanjem svojih osobnih financija, koje je dobilo ocjenu 2,7.

Najvećim problemom Hrvati smatraju nezaposlenost (71 posto), ekonomsku situaciju (57 posto) i korupciju (24 posto).

Istraživanje je također pokazalo kako je čak tri četvrtine stanovnika Jugoistočne Europe nezadovoljno ekonomskom situacijom u svojoj zemlji, a prosječna ocjena je dva. Istovremeno, zadovoljstvo financijskom situacijom ocijenjeno je s niskih 2,6. Najzadovoljniji financijskom situacijom su stanovnici Kosova, a najnezadovoljniji Srbije i Albanije.

Prema podacima istraživanja, 24 posto stanovnika zemalja jugoistočne Europe očekuje poboljšanje vlastite financijske situacije, a njih 19 posto očekuje bolju ekonomsku situaciju. Najoptimističniji po tom pitanju su stanovnici Kosova i Crne Gore, dok su oni iz BiH najpesimističniji.

Kako bi se ekonomska situacija poboljšala, država bi trebala ulagati u razvoj poljoprivrede i industrije. No potrebe investiranja u pojedine sektore razlikuju se u svakoj državi. Tako stanovnici Kosova smatraju da je prioritetno ulaganje u energetiku, dok stanovnici Albanije prednost daju ulaganju u transport.