Tu otočnu državu slijedili su Poljska (36,5 posto) i Cipar (35,6 posto), a solidno se držala i Hrvatska jer kod nas u 33,8 posto kućanstava žive djeca. Na dnu tablice nalaze se Njemačka i Finska, u čijih tek nešto više od petine domaćinstava, odnosno u njih 21,8 posto, žive djeca, a tek nešto bolje su Švedska (22,6 posto) i Austrija (25,4 posto).

Ukupno među svim domaćinstvima s djecom u EU u gotovo polovici njih, odnosno 47,2 posto, živjelo je samo jedno dijete. Dvoje djece je trčkaralo po idućih 39,7 posto kućanstava, a troje ili više djece živjelo je u preostalih 13,1 posto. Gledano po državama, obitelji s jednim djetetom najčešće su u Bugarskoj, u kojoj je takvih 60,2 posto. Slijede Portugal s 57,9 posto te baltičke države Latvija i Litva (po 54,6 posto). Najmanji udio domaćinstava s jednim djetetom ima Irska, u kojoj je takvih 35,4 posto, a Hrvatska se nalazi oko sredine tablice s 44,1 posto obitelji s jednim djetetom i time smo u društvu Cipra (44,6 posto) i Luksemburga (44,1 posto).

Najmanji udio kućanstava s jednim djetetom za Irsku je logičan jer ta država istovremeno ima najveći udio obitelji s troje i više djece, njih čak 26,2 posto. Irce slijede Finci, čijih 18,8 posto kućanstava ima troje ili više djece. Promotri li se taj udio zajedno s ranije spomenutom brojkom koja pokazuje da Finska (uz Njemačku) u ukupnom broju kućanstava ima najniži udio kućanstava s djecom, dolazi se do pojednostavnjenog zaključka da kad Finci odluče imati djecu, onda ih imaju puno.

Na vrhu tablice broja obitelji s troje ili više djece Ircima i Fincima društvo još rade Belgijanci i Francuzi. U Belgiji u 18,1 posto kućanstava s djecom živi troje ili više djece, a u Francuskoj je tako u njih 17,9 posto. Tu se, relativno blizu, nalazi i Hrvatska. S udjelom od 15,1 posto nalazimo se između Danske (15,3) i Mađarske (14,4), pokazuju podaci Eurostata. Na dnu tablice se pak nalaze Bugarska (5,2 posto), Portugal (6,8) i Italija (8,1), kao članice EU-a u kojima najmanji broj obitelji ima troje ili više djece.

Bugarska se nalazi i na dnu liste broja obitelji s dvoje djece, što je u skladu s ranije spomenutom činjenicom da ta istočnoeuropska članica Unije ima najveći udio kućanstava samo sa jednim djetetom. U Bugarskoj kućanstava u kojima živi dvoje djece ima 34,5 posto, a slični udjeli su i u Mađarskoj (34,7) i u Portugalu (35,4).

Hrvatska se tu nalazi u blizini prosjeka cijele Unije jer kod nas obitelji s dvoje djece čine 40,8 posto kućanstava. Najviši udio ima Švedska (47,9 posto), a slijede Nizozemska (43,9) i Grčka (43,8). Za Švedsku tako, izgleda, vrijedi nešto slično kao i za njima susjednu Finsku – ako već odluče imati djece, onda ih imaju dvoje.

Među brojkama koje je objavio Eurostat nalazi se i ona o ukupnom broju članova nekog domaćinstva, a tu se Hrvatska izdvaja kao članica EU-a s najmanjim udjelom samačkih kućanstava. Kod nas, od ukupno 1,47 milijuna domaćinstava, u njih tek 24,8 posto živi samo jedna odrasla osoba. Društvo Hrvatskoj, u dijelu tablice u kojem je najmanji broj kućanstava čijim stanarima nitko ne pravi društvo, čine Slovačka s 25,7 posto samačkih kućanstava te Portugal i Poljska (27,3, odnosno 27,4 posto).

Na suprotnom kraju nalaze se sjevernoeuropske države. Najviše, 62,3 posto, samačkih domaćinstava ima Švedska, slijede Danska (52,1 posto), Estonija (50,5 posto) i Litva (47,3 posto).

Sukladno ovim brojkama, Hrvatska je među članicama EU-a i država s najmanjim udjelom domaćinstava u kojima djeca imaju jednog roditelja. Udio takvih je kod nas tek 5,6 posto. Nešto više ih je u Rumunjskoj (6,9 posto) i Finskoj (7,9 posto). Najveći udio obitelji u kojima je samo jedan roditelj ima Danska (29,3 posto), a slijede je Estonija (27,9 posto) i Švedska (25,4 posto).