Samoposlužne blagajne postale su sve prisutnije u trgovinama diljem Europe, posebno u Njemačkoj, gdje ih je trenutno više od 20.000 u najmanje 6000 trgovina. No njihovim širenjem nastaje i ozbiljan problem – krađe. Stručnjaci procjenjuju da su krađe na samoposlužnim blagajnama i do 30 posto češće nego na blagajnama s osobljem, zbog čega trgovci gube značajne svote novca
Kako bi se suzbio val krađa, trgovine sve više posežu za rješenjem u obliku umjetne inteligencije. Napredni AI sustavi pomoću pametnih kamera analiziraju ponašanje kupaca u stvarnom vremenu, prepoznaju nepravilnosti u skeniranju proizvoda te šalju upozorenja blagajničkom osoblju ako dođe do sumnjivih situacija. Takav nadzor često prolazi neprimjetno za kupce, ali trgovcima donosi veću sigurnost i manji gubitak robe.
Sve više trgovaca prelazi na samoposlužne blagajne
Trgovci se odlučuju na uvođenje samoposlužnih blagajni prvenstveno zbog uštede na troškovima osoblja i ubrzanja procesa kupovine. Prema podacima Instituta za istraživanje trgovine EHI, broj ovih blagajni u Njemačkoj rapidno raste, a taj trend očekuje se i u drugim europskim zemljama. Međutim, iako ih kupci sve češće biraju zbog praktičnosti, upravo one predstavljaju plodno tlo za krađe, piše Tagesschau.
vezane vijesti
Frank Horst, stručnjak iz EHI-ja, upozorava da su krađe na samoposlužnim blagajnama 15 do 30 posto češće u usporedbi s klasičnim blagajnama. Razlog je jednostavan – kupci sami skeniraju proizvode, a pojedinci koriste priliku da namjerno preskoče određene artikle ili zamijene barkodove jeftinijih i skupljih proizvoda.
AI kao odgovor na problem krađa
Kako bi smanjili financijske gubitke, trgovci su počeli uvoditi umjetnu inteligenciju u sustave nadzora. AI sustavi koriste napredne kamere koje prate ponašanje kupaca dok skeniraju proizvode, analizirajući svaku potencijalnu nepravilnost. Ako kupac, primjerice, ne skenira neki artikl i odmah ga spremi u vrećicu, sustav može prikazati upozorenje na ekranu blagajne s pitanjem: 'Jeste li skenirali zadnji proizvod?'
Osim toga, umjetna inteligencija može otkriti i druge sumnjive radnje, poput:
- zamjene proizvoda – ako kupac skenira bocu pjenušca, ali zatim je stavi u vrećicu, sustav može registrirati neusklađenost
- neusklađenosti težine – ako se skenira jeftiniji proizvod (npr. banane), ali kupac zatim odloži artikl znatno veće težine, AI to može prepoznati
- skrivene boce alkohola – ako se u sanduku s vodom nalaze boce votke, pametni sustav može primijetiti anomaliju.
Sustav može obavijestiti blagajničko osoblje o potencijalnim nepravilnostima putem tihog alarma, tako da kupac nije svjestan nadzora.
Koji trgovci već koriste AI nadzor?
Prema anketi novinske agencije dpa, veliki trgovački lanci poput Rewea, Ikee i Rossmanna već koriste ili testiraju AI tehnologiju u svojim trgovinama. Kaufland, Lidl i Obi još uvijek razmatraju mogućnost njezine primjene, a neke kompanije o ovom se pitanju ne žele izjašnjavati.
Tehnološki div Diebold Nixdorf jedan je od vodećih dobavljača ovakvih sustava. Njihovi predstavnici ističu da AI nadzor ne krši privatnost kupaca jer se podaci obrađuju anonimno, a kamere ne provode stalni videonadzor, već služe isključivo za prepoznavanje nepravilnosti.
