Prema predviđanjima, tržišna vrijednost umjetne inteligencije do 2033. godine mogla bi dosegnuti vrtoglavih 4,8 trilijuna dolara, što je usporedivo s veličinom njemačkog gospodarstva. Tehnologija već sada snažno doprinosi povećanju produktivnosti i postaje ključni pokretač digitalne transformacije, piše CNBC.

Ipak, dok se potencijal umjetne inteligencije sve više prepoznaje, UNCTAD izražava ozbiljnu zabrinutost zbog sve češće automatizacije i premještanja poslova, osobito u sektorima osjetljivima na digitalne promjene. Upozorava se da umjetna inteligencija nije prirodno inkluzivna – ekonomske koristi ostaju visoko koncentrirane, uglavnom među razvijenim zemljama i velikim tehnološkim korporacijama.

Kapital iznad rada, duboke podjele

„Prednosti automatizacije vođene umjetnom inteligencijom često favoriziraju kapital nad radom, što bi moglo dodatno povećati nejednakosti i smanjiti konkurentsku prednost jeftine radne snage u gospodarstvima u razvoju“, navodi se u izvješću.

Zabrinutost zbog potencijala umjetne inteligencije da uzrokuje nezaposlenost i društvenu nejednakost prisutna je već godinama. Međunarodni monetarni fond (MMF) već je ranije iznio slična upozorenja, a Svjetski ekonomski forum je početkom ove godine objavio da 41 posto poslodavaca planira smanjenje radne snage na pozicijama koje bi AI mogao zamijeniti.

Još alarmantniji su podaci o globalnoj raspodjeli ulaganja u AI: čak 40 posto ukupne svjetske korporativne potrošnje na istraživanje i razvoj umjetne inteligencije koncentrirano je među samo 100 tvrtki, većinom smještenih u Sjedinjenim Američkim Državama i Kini.

Osim toga, najveći tehnološki divovi poput Applea, Nvidije i Microsofta – kompanije koje su u prvim redovima kada je riječ o komercijalnom iskorištavanju umjetne inteligencije – danas imaju tržišnu vrijednost koja se može usporediti s bruto domaćim proizvodom cijelog afričkog kontinenta.

Takva koncentracija moći i resursa na razini država i korporacija potencijalno bi mogla dodatno produbiti globalne tehnološke podjele. UNCTAD upozorava da bi mnoge zemlje, osobito one na globalnom jugu, mogle ostati u potpunosti izvan ključnih rasprava o upravljanju umjetnom inteligencijom – što je već slučaj za čak 118 država koje nisu uključene u globalne procese oblikovanja AI politike.

UN: AI može donijeti koristi, ali samo uz inkluzivan pristup

Ipak, izvješće naglašava da umjetna inteligencija nije nužno prijetnja – ona također nosi potencijal za otvaranje novih industrija i osnaživanje radne snage, pod uvjetom da države dovoljno ulažu u obrazovanje, prekvalifikaciju i digitalnu pismenost.

Kako bi zemlje u razvoju izbjegle zaostajanje, važno je da dobiju "mjesto za stolom" kad je riječ o reguliranju umjetne inteligencije i oblikovanju etičkih okvira. U tom kontekstu, UNCTAD u svom izvješću predlaže niz konkretnih mjera međunarodnoj zajednici s ciljem poticanja uključivog rasta:

• uspostavu mehanizama za javno objavljivanje informacija o umjetnoj inteligenciji,
• razvoj zajedničke infrastrukture za AI,
• promicanje uporabe otvorenog koda u razvoju AI modela,
• te inicijative za dijeljenje znanja i resursa među državama.

Otvoreni kod označava softver čiji je izvorni kod javno dostupan na internetu i može se slobodno mijenjati i redistribuirati. "Umjetna inteligencija može biti snažan katalizator za napredak, inovacije i zajednički prosperitet – ali samo ako države aktivno oblikuju njezinu budućnost", zaključuje se u izvješću.

Ključ za postizanje tog cilja leži u strateškim ulaganjima, inkluzivnom upravljanju i snažnoj međunarodnoj suradnji – jedino tako se može osigurati da koristi umjetne inteligencije ne budu privilegija nekolicine, već prilika za sve, zaključuje CNBC.