Igor Dekanić je rekao kako je prva reakcija robnih burzi na embargo bila skok cijena sirove nafte na više od 120 dolara po barelu.

'Sirova nafta se inače prodaje na robnim burzama. Burze inače reagiraju nervoznije nego što su ekonomski realiteti. Cijene na burzama se formiraju na bazama prvih očekivanja. Onaj koji ulovi prvi trend porasta, taj će steći najveći profit na burzi. Njih nije briga kako će potrošači proći kad budu plaćali skupo gorivo. To će izazvati poskupljenja kad nafta dođe u preradu. Povećanim cijenama i države imaju kroz povećani prihod proračuna mogućnost sniženja poreza, trošarina. To će države i učiniti', rekao je Dekanić.

Smatra da bi najpesimističniji scenarij da se intenzivira rat, što bi dovelo do daljnjeg skoka energenata, hrane i porasta inflacije i stvarne recesije.

'Možda ne globalne, prije svega u Europi. Nekoliko je optimističnih scenarija, a jedan od njih je relativno brzi završetak rata, što je idealno, ali nije toliko realno. Druga je smirivanje onog najintenzivnijeg trajanja operacija i početak pregovora. U tom slučaju bi se stvorili neki srednji uvjeti. Cijene energenata bi se sigurno smanjile. Cijeli mehanizam embarga bi se počeo preispitivati s jedne i druge strane. Diplomatskim kanalima, onda najavama. To bi utjecalo na smirivanje cijena, a onda potrošnje opskrbnih lanaca. Vjerujem u srednji scenarij jer sankcije što dulje traju, to će imati više učinka i rezultata. Nema povratka na staro, to je pokazala energetska kriza prije 45 godina. Doći će do skuplje energije, ali dugoročno prihvatljivije energije', rekao je.

Prodajne količine se smanjuju

Dragan Munjiza je naglasio kako trgovci moraju osigurati robu i pritom poštovati zakone, imate niske cijene jer je u Hrvatskoj velika konkurencija, a moraju nešto i zaraditi.

'U Budimpešti je litra kvalitetnijeg ulja 30 kuna, a jeftinijih 15 kuna. Sigurno da se teži nekom usklađenju cijena s obzirom na to da smo u Europskoj uniji. Granice su se otvorile, ljudi idu u Mađarsku, Italiju i informiraju se. Trgovcima je ova nestabilnost samo naizgled povoljna, prodajne količine se smanjuju. Prodaje se financijski više zbog toga što cijene idu gore', rekao je Munjiza te naglasio da su većina trgovaca mikroekonomisti, ne mogu ulaziti u dubinu, nego slušaju prognoze što govore geopolitičari i kakva je vremenska prognoza.

'U SAD-u je sada suša i poplava, a oni su veliki proizvođači kukuruza i pšenice. Osiguravamo robu i stišćemo dobavljače da nam isporučuju po što jeftinijoj cijeni i informiramo se o cijenama konkurencije. Cijene energenata utječu tako da proizvođači ugrađuju više cijene u svoje cijene proizvoda. Vjerujem da su svi lanci te cijene u strukturi troškova u odnosu na prošlu godinu povećali od 30 do 50 posto. Mislim da je to realno', naglasio je.

'Neće biti nestašice'

Zvjezdana Blažić je rekla da se već prošlog ljeta moglo osjetiti da je došlo do poskupljenja nekih osnovnih prehrambenih proizvoda, primjerice suncokretova ulja. Veliki rast potrošnje u Kini uzrokovao je, kaže Blažić, velike poremećaje.

'Postoje velike zalihe žitarica u Ukrajini koje bi trebalo pustiti na svjetsko tržište i doći će do značajnijeg poremećaja koji ovog puta nije samo poremećaj cijena, nego se može dovesti do velike nesigurnosti s hranom u siromašnim zemljama', istaknula je Blažić te dodala da u Hrvatskoj neće biti zamrzavanja cijena, ni osnovnih prehrambenih proizvoda. 

'Nećemo imati nestašice s obzirom na europsku sigurnost. Na nama je da pratimo sve što se događa na tržištu potrošača, tu radi uvođenja eura postoje razni mehanizmi kontrola cijena koji će biti. Rast cijena je još uvijek neminovan. Sve analize pokazuju da se najveći dio hrane već sad kupuje na akcijama', rekla je.