Na redovitom sastanku predstavnika zemalja članica OPEC-a odlučeno je da neće biti smanjivanja proizvodne kvote od 31,5 milijuna barela dnevno, koliko OPEC trenutno proizvodi. Nakon objave vijesti cijena nafte je naglo pala dodatnih četiri posto te se sada nalazi vrlo blizu najniže razine u posljednjih sedam godina, ističe se u analizi Admiral Marketsa
Razlog inzistiranja OPEC-a na visokim proizvodnim kvotama u situaciji u kojoj je globalna proizvodnja nafte rekordno visoka je jednostavan: Saudijska Arabija - najutjecajnija članica OPEC-a, ona koja od svih zemalja svijeta ima najniži trošak proizvodnje nafte - želi dodatnim rušenjem cijene uništiti proizvodnju u drugim zemljama kako bi zadržala svoj udio u ukupnoj svjetskoj proizvodnji te značajan utjecaj na cijenu nafte koji dolazi s visokim udjelom.
Druge arapske zemlje, članice OPEC-a, za sada podržavaju ovakvu politiku Saudijske Arabije, no npr. Iran i Venezuela nisu zadovoljni odlukom koja će vrlo vjerojatno dovesti do dodatnog pada cijena. Predstavnik Venezuele, koja je zahtijevala smanjenje proizvodnje od pet posto, nakon sastanka je otvoreno izjavio da je trenutna situacija 'katastrofalna'.
No saudijski plan za sada djelomično funkcionira. Proizvodnja nafte u SAD-u od svibnja postupno opada, a broj aktivnih bušotina je u godinu dana pao sa 1.030 na 545.
Na temelju odluke donesene u petak, većina stručnjaka za naftno tržište očekuje da će cijena nafte vrlo brzo pasti ispod 40 dolara po barelu, a neki čak smatraju da ne treba isključiti ni pad na 30 dolara.
Analitičari Admiral Marketsa slažu se u mišljenju kako postoji velika vjerojatnost da će cijena nafte u kratkom roku pasti ispod 40 dolara po barelu, no smatraju da se neće dulje od nekoliko mjeseci zadržati na tako niskoj razini.
Dodatan pad cijene će ubrzati zatvaranje bušotina koje imaju visok trošak proizvodnje te dovesti do otkazivanja novih investicija u naftnoj industriji, što će dugoročno smanjiti razliku između ponude i potražnje. Sve niža cijena će povećati potražnju nafte među krajnjim potrošačima, ali i velikim kupcima. Kina je već najavila da će u 2016. kupiti dvostruko više nafte nego ove godine kako bi iskoristila nisku cijenu i napunila strateške rezerve.
Kada se uzmu u obzir neočekivani događaji kao što su političke krize i potencijalni teroristički napadi, postoji velika vjerojatnost da cijena nafte ponovno početi rasti i dosegnuti 80 dolara po barelu mnogo prije 2020., kada to očekuje Međunarodna energetska agencija (IEA).
