Po Adrovićevim riječima, svega 20-tak posto lani ostvarenog rezultata može se objasniti poboljšanjem u operativnim pokazateljima poslovanja banaka, odnosno malo višim neto kamatnim stopama i malo većim zaradama od neto provizija i naknada. ‘No, najvažniji element u svemu tome je smanjenje rezervacija koje su banke imale u 2016. u odnosu na godinu ranije’, naveo je Adrović.

Adrović ističe da se nameće pitanje koliko je takav rezultat - ukupna neto dobit banaka od 5,1 milijardu kuna - održiv. ’Budući da on više potječe od jednokratnih stavki nego iz operativnog poslovanja, vjerojatno će u godinama koje dolaze padati’, ocijenio je Adrović.

Dodao je i kako je dobit od 5,1 milijardu kuna proizvela prinos na kapital od 9,5 posto, što Hrvatsku stavlja na 16. mjesto po prinosu na kapital u odnosu na druge članice EU. ’Dakle, ni po tome nismo na izrazito visokoj razini’, ocijenio je.

Iz HUB-a napominju kako dobit banaka u 2016. nakon gubitka u 2015. vraća banke u zonu pozitivnog rezultata u godini bržeg ekonomskog oporavka.

Ekonomski analitičar Velimir Šonje je istaknuo kako je prošle godine trend kamatnih stopa bio padajući i da sve ukazuje na to da će se bar još neko vrijeme nastaviti i u ovoj godini.

‘Taj trend će trajati sve dotle dok se ukupna situacija na međunarodnom financijskom tržištu ne preokrene, odnosno dok Europska središnja banka zadržava svoje kamatne stope tu gdje jesu, i omogućava indirektno ekspanzivnu monetarnu politiku i u Hrvatskoj’, rekao je Šonje.

Prema podacima HUB-a, u prošloj su godini kamatne stope na novoodobrene kunske kredite stanovništvu najviše pale kod kratkoročnih kredita i to za više od 2 postotna boda te stambenih, gotovo 2 postotna boda. Potrošački krediti jedini nisu iskazali trend smanjenja. Kod novoodobrenih kredita stanovništvu s valutnom klauzulom, pak, sve su kamatne stope pala oko 2 postotna boda, a potrošački krediti još i više.

Predsjednik Kluba glavnih ekonomista HUB-a Hrvoje Stojić osvrnuo se na zadnju objavu podatka o BDP-u, prema kojima je u zadnjem kvartalu ostvaren njegov rast za 3,4 posto na godišnjoj razini, a u cijeloj 2016. za 2,9 posto.

‘Rast se u 2016. temeljio na domaćoj potražnji koja se počela oporavljati. On je široko rasprostranjen - imamo rast osobne potrošnje, investicija a nastavlja se i relativno snažan rast izvoza. U zadnjem kvartalu je zabilježen snažan rast izvoza roba, što govori o konkurentnosti hrvatskog izvoza, odnosno o uključivanju u globalne lance vrijednosti’, izjavio je Stojić.

Nakon ulaska u EU smo sve integriraniji, ustvrdio je. ‘U očekivanjima Kluba glavnih ekonomista banaka za 2017. vidimo gospodarski rast od 3 do 3,5 posto. On će ostati vrlo širokog karaktera - od domaće potražnje koja će se nastaviti oporavljati do rasta izvoza’, zaključio je Stojić.