Najdalje je u tome otišao jedan od HDZ-ovih ekonomskih gurua Goran Marić, koji je izravno optužio DZS za sudjelovanje u izbornoj kampanji.

Na čelu DZS-a nalazi se 35-godišnji Zagrepčanin, član SDP-a Marko Krištof. U posljednje dvije godine, otkako je na čelu Zavoda, Krištofa su više napadali iz njegovih vlastitih redova nego oporbenjaci. Izgleda da su HDZ-u statističke brojke tad više bile po volji jer su bile u minusu.

Ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić u travnju ove godine oštro se okomio na DZS jer je jamstva države za izgradnju novog terminala Zračne luke Zagreb uvrstio u državni dug. Optužio je Krištofa za šlampavost, na što mu je on odgovorio da samo dosljedno primjenjuje pravila koje je postavio Eurostat

U slučaju pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima bit će zanimljivo vidjeti hoće li Krištof zadržati fotelju ravnatelja Zavoda. Njegov prethodnik HDZ-ovac Ivan Kovač imao je tu sreću kad je Kukuriku koalicija došla na vlast. Ali ipak je nakon dvije godine sam podnio ostavku nakon medijski natpisa da su miševi pojeli popis stanovništva.

'Ne razmišljam o tome hoću li ili neću ostati ravnatelj Zavoda. Ja imam osjećaj da radim dobar posao. Mislim da smo do sad dokazali javnosti, ali i politici da smo neovisni. U potpunosti sam usredotočen na posao. Nisam ni u jednoj aktivnosti koja je vezana za stranku', rekao je za tportal Krištof.

On sam nada se da će biti posljednji ravnatelj DZS-a koji je izabran po političkom ključu. Naime, nova europska uredba o službenoj statistici od svih članica EU traži da jasno definiraju uvjete za izbor ravnatelja, njegov mandat i razloge za razrješenje. Sve kako bi državni statistički zavodi stvarno bile neovisne institucije.

'Hrvatska će morati izmijeniti postojeći zakon. Zavod je pripremio prijedlog, on je nedavno vraćen na doradu i očekujem da će on nakon izbora u prvom tromjesečju iduće godine ponovo biti u Saboru. U prijedlogu novog zakona piše i da ravnatelj DZS-a ne bi smio biti član političke stranke', naglasio je Krištof.

Kad se raspiše prvi javni natječaj za novog ravnatelja, on je spreman na njega se prijaviti, a prije toga će se, kaže, morati iščlaniti iz SDP-a.

Priznaje da kad mu je ponuđeno da vodi jednu tako važnu instituciju kao što je DZS - o statičkim izvještajima ovisi npr. kreditni rejting zemlje ili koliko novca može povući iz EU fondova - nije s tim bio previše oduševljen. Tad je bio pomoćnik ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića

'Dugo se tražio nasljednik bivšeg ravnatelja Kovača. Sam sam predlagao neke statističare iz privatnog sektora i međunarodnih institucija, ali nitko od njih htio preuzeti toliku odgovornost za relativno mal novac (op.a. plaća ravnatelja je oko 13.000 kuna). Kad su meni ponudili dužnost, rekao sam da nemam dovoljno iskustva i da nisam siguran jesam li prava osoba za taj posao, ali da me posao zanima i ako mi ga ponude, neću ga odbiti. Danas mi je drago zbog takve odluke i voli bih ostati ravnatelj pogotovo jer Zavod tek čekaju pravi izazovi. Već su počele pripreme za popis stanovništva 2021. godine', rekao je Krištof.

Osim njemu, drago je, čini se, i zaposlenicima DZS-a kojih je gotovo 600. Svi s kojima smo razgovarali žele da i on dalje ostane na čelu Zavoda.

'Više od deset godina radim ovdje. Promijenila sam četiri ravnatelja i Krištof je najbolji. U kratkom vremenu napravio je puno toga. Dosta je učinio na modernizaciji, uštedama, a ponajviše na komunikaciji unutar Zavoda, ali i otvorenosti Zavoda prema javnosti', rekla nam je jedna od zaposlenica koja nas je molila za anonimnost.

Njezin kolega s također višegodišnjem stažem u DZS-u ispričao nam je kako je bilo dosta skepse kad je Vlada imenovala Krištofa jer 'radi se o mladom dečku bez ikakvog menadžerskog iskustva'.

Naime, Krištof koji je diplomirani ekonomist, prvi posao našao je u maloj zagrebačkoj IT tvrtki gdje je prodavao računala. Zatim je godinu dana radio u Henkelu gdje je analizirao prodajne rezultate deterdženta da bi onda prešao u Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja kod Vilima Ribića. Tamo je od 2007. do 2011. bio glavni makroekonomist i sudjelovao je u teškim pregovorima s vladom Ive Sanadera oko minimalnih plaća. Kad je SDP došao na vlast, otišao je kod Mrsića u Ministarstvo rada.

'U ove dvije godine Krištof se dokazao. Na iznenađenje mnogih od nas, brzo je pohvatao konce i bila bi šteta ne samo za DZS, već i za državu da ne ostane ravnatelj', istaknuo je jedan od naših sugovornika iz Zavoda.

Na naše pitanje kako je uspio steći takvu potporu zaposlenika, Krištof odgovara da se znao prilagoditi.

'Kao što sam vam rekao, bio sam svjestan da sam premlad i da nemam dovoljno upravljačkog iskustva. Mislim da dobro slušam i brzo učim. Kad dođete u jednu ovakvu instituciju, na neki ste način kao padobranac koji je bačen na neprijateljski teritorij. Imate tad dvije opcije - ili početi pucati ili se sprijateljiti s mještanima. Odlučio sam se za drugu strategiju', pola u zbilji, pola u šali rekao je Krištof.