EBRD u Hrvatskoj, na čelu s Vedranom Jelušić Kašić, nedavno je s Hrvatskom udrugom poslodavaca pokrenuo Inicijativu privatnog sektora za mlade. Cilj im je prilagoditi obrazovanje mladih tržišnim prilikama. O tome je li to mjera koja će spriječiti egzodus mladih iz zemlje, ali i o smjeru vlade Andreja Plenkovića te prilikama koje pruža 'uvoz' radne snage, Jelušić Kašić progovorila je za tportal
S HUP-om ste pokrenuli inicijativu privatnog sektora za mlade kako bi prilagodili vještine s potrebama tržišta rada. Što možete učiniti za mlade?
Do sada se uključilo 40 obrazovnih institucija, 135 privatnih tvrtki koje su osigurale oko 600 studentskih praksi. Također, žene iz Poslovne baze pri HUP-u dobrovoljno su se odlučile mentorirati studentice, s obzirom na to da su žene manje zastupljene na tržištu rada u Hrvatskoj, ali i Europskoj uniji. U inicijativu se također uključilo i Vijeće studenata.
Koja je uloga EBRD-a u tom programu?
EBRD je osigurao bespovratna sredstva za izradu priručnika sa smjernicama za dobru praksu, kao i priručnike za mentorstvo te nacrte pravnih ugovora koje mogu koristi poslodavci i ustanove kada ugovaraju studentske prakse. Studentska će praksa trajati najmanje šest tjedana, u skladu sa standardima najbolje prakse u Europskoj uniji, do šest mjeseci, uz mogućnost cjelogodišnjeg angažmana studenta. Trajanje i vrijeme studentske prakse ovisit će o poslovnom ciklusu tvrtki i nastavnim programima na fakultetima te bi svaki student tijekom studentske prakse trebao dobiti konkretne zadatke.
Tisuće mladih u proteklim godinama otišlo je trbuhom za kruhom u inozemstvo. Kako zadržati mlade u Hrvatskoj i zaustaviti iseljavanje?
Iako su u nacionalnom radnom zakonodavstvu ostvareni određeni pomaci, u praksi se uočava da još uvijek prevladavaju strukturne slabosti pri prijelazu iz škole na tržište rada, što se ujedno i navodi u Izvješću Europske komisije za 2016. Hrvatska je treća po stopi nezaposlenosti mladih u EU, od oko 43 posto prema podacima Eurostata. Takvo stanje na tržištu rada utječe na to da značajan broj mladih ljudi traži posao u inozemstvu. Takav odljev mladih talenata bez istovremenog rada na privlačenju i zadržavanju mladih može se negativno odraziti na dugoročni gospodarski rast.
Uvođenje studentskih praksi i praktičnih znanja u šire obrazovne programe bilo bi dobrodošlo. Izuzetno je bitno raditi na predviđanju budućih potreba na tržištu rada te tim analizama prilagođavati obrazovne programe. Na primjer, procjenjuju se značajne potrebe za informatičkim i prirodoslovnim znanjima, zbog čega je izuzetno bitno raditi s djecom već u ranoj dobi na razvijanju kritičkog razmišljanja i buđenju zanimanja za ta područja, kao i na ranom regrutiranju studenata već na ranijim godinama studija kroz uspostavu programa suradnje istraživačkih, obrazovnih institucija i poslodavaca.
U nekim djelatnostima (građevina, brodogradnja, turizam) već i nedostaje radne snage. Hoće li Hrvatska uskoro postati ovisna u uvoznoj radnoj snazi?
S obzirom na to da u Hrvatskoj imamo jake fakultete za brodogradnju, građevinarstvo kao i moderne studije za razvijanje poslovnih vještina u turizmu, izuzetno je bitno istovremeno raditi na popularizaciji tih znanja, kako bismo osigurali da dovoljan broj mladih stječe vještine i zanimanja koja su potrebna na tržištu rada a što se može dodatno ojačati suradnjom industrije i obrazovnih institucija. Također, sam 'uvoz' radne snage može imati i pozitivan utjecaj na gospodarstvo posebno ako se radi o trenutno deficitarnim zanimanjima, te ako se omogući i prijenos vještina na hrvatske radnike. Raditi na privlačenju talenata jednako je bitno kao i rad na zadržavanju sposobnih ljudi.
Kako komentirate rad Vlade Andreja Plenkovića – smatrate li da su učinili dosta reformskog napora kako bi učinili gospodarstvo konkurentnijim?
Vladu Andreja Plenkovića treba pohvaliti na ostvarenom gospodarskom rastu, radu na smanjenju prepreka poslovanju, kao i na unapređenju fiskalnih ravnoteža. U 2016. deficit opće države smanjen je na 0,8 posto DBP-a, što predstavlja najnižu razinu u zadnjih 15 godina. Također, Nacionalan program reformi je vrlo ambiciozan i sveobuhvatan, te je važno nastaviti raditi na njegovoj implementaciji. Posebno je bitan skup mjera koje provodi Ministarstvo gospodarstva i poduzetništva na smanjivanju birokratskih procedura i pojednostavljenjem poslovanja poduzeća kroz smanjenje raznih oblika nameta i prepreka. Početkom ove godine, s Ministarstvom državne imovine pokrenuli smo zajednički projekt s odjelom Europske Komisije za provedbu strukturnih reformi s ciljem boljeg praćenja poslovanja poduzeća u državnom vlasništvu, kako bi snažnije pridonijeli gospodarstvu i državnom budžetu.
Što EBRD može preporučiti zemlji poput Hrvatske, kako gospodarstvo učiniti otpornijim na šokove poput krize u Agrokoru?
Uz smanjene fiskalnog deficita, potrebno je unaprijediti poslovno okruženje, usmjeriti se na razvoj poslovnih vještina prema potrebama tržišta i na podizanje produktivnosti. Cijena rada u Hrvatskoj postala je konkurentnija zbog prosječne stope pada od šest posto u zadnjih osam godina, no produktivnost rada ostala je u većini sektora ispod prosjeka EU. Jačanje produktivnosti i poticanje inovacija pridonijelo bi većoj konkurentnosti, ali i pomoglo približavanju cijene rada europskom prosjeku. U vrhu vladinih prioriteta trebalo bi biti i podizanje učinkovitosti poduzeća u državnom vlasništvu, čija je vrijednost imovine u visini 80 posto BDP-a dok generiraju ukupne prihode od svega 15 posto vrijednosti BDP-a s prinosom na imovinu manjim od jedan posto. U središnjoj Europi, zbog većeg udjela privatnog vlasništva u privredi, vrijednost imovine javnih tvrtki iznosi svega oko 30 posto vrijednosti BDP-a, dok ostvaruju prihode u vrijednosti 17 posto BDP-a s prosječnim povratom na imovinu od četiri posto.
Kako biste vi privukli više stranih ulagača?
Da bi se privukli investitori i potaklo poduzetništvo potrebno je pojednostavniti zakonodavni i administrativni okvir, smanjiti prenormiranost i određeni broj obveza koji znatno opterećuju poslovanje poduzeća, što Vlada i pokrenula. Na dalje, tvrtkama je potrebno olakšati pristup različitim izvorima financiranja, razvijajući tržišta kapitala i nove financijske instrumente, posebice EU fondova koji bi se kapilarno trebali približiti poduzećima kroz mreže komercijalnih banaka. Mi smo izuzetno zainteresirani pomoći razvijanju tržišta kapitala u Hrvatskoj. Sredstvima bespovratne tehničke pomoći podržali smo izradu nacrta zakona o pokrivenim obveznicama, pomažemo razvoj trgovinske platforme za mala i srednja poduzeća kao i za start-upove Funderbeam SEE. Također, ponudili smo i tehničku pomoć nadležnim institucijama za unapređenje implementacije Kodeksa korporativnog upravljanja za društva listana na zagrebačkoj burzi kako bi se unaprijedilo korporativno upravljanje te dodatno zaštitili investitori.
Financiraju li se Hrvatska i njeni poduzetnici u dovoljnoj mjeri fondovima Europske unije?
U usporedbi s drugim EU članicama u istom periodu od ulaska u EU, Hrvatska je znatno manje iskoristila EU sredstva. Stoga, upravo rad na jačanju kapaciteta za apsorpciju EU sredstava može potaknuti investicije, kao i povoljno makroekonomsko i poslovno okruženje. Tome će pridonijeti provedba strukturnih reformi koje su obuhvaćene Nacionalnim planom reformi koji je usvojen u travnju 2016., a obuhvaća konsolidaciju javnih financija, poboljšanje fleksibilnosti tržišta rada, bolju usklađenost obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada. EBRD je spreman pomoći uspostaviti financijske instrumente u području unapređenja energetske učinkovitosti i konkurentnosti malih i srednjih poduzeća te dodatno investirati vlastita sredstva uz sredstva europskih strukturnih investicijskih fondova, ukoliko bude postojalo zanimanje nadležnih institucija.
Kakav je trenutačno portfelj EBRD-a u Hrvatskoj? Koliko je vrijedan, u kojim sektorima i kompanijama ste izloženi?
EBRD je prisutan u Hrvatskoj od 1994. i do sada smo podržali preko 196 projekta u iznosu od 3,58 milijardi eura vlastitih sredstava, od čega je 70 posto u privatnom sektoru, s ulaganjima od oko 568 milijuna eura u vlasnički kapital tvrtki, te smo i dalje zainteresirani ulagati.
Trenutni portfelj banke obuhvaća 96 projekata vrijednih 1,12 milijardi eura, od čega projekti u infrastrukturi predstavljaju 41 posto, u proizvodnji i uslugama 24 posto, u sektoru financijskih institucija 24 posto te 11 posto u energetskom sektoru. U 2016. podržali smo Podravku, Orbicu, Atlantic Grupu, Aluflexpack, AD Plastik, Pulu promet, Raiffeisen grupu, HAC, te se ujedno uložili i u prvu korporativnu obveznicu Zagrebačkog holdinga u kunama.
Kako izgleda tipična investicija EBRD-a?
Svaka investicija EBRD-a, bilo da se radi o kreditu ili ulaganju u vlasničku strukturu, započinje međusobnim upoznavanjem banke i klijenta, razgovorom o projektu koji se želi financirati te uspostavom međusobnog povjerenja. Proces odobravanja najčešće se odvija u tri faze, inicijalno odobrenje koje sagledava koncept projekta i preliminarne uvjete, nakon čega se provodi dubinska analiza poslovanja i samog projekta i razvija financijski model poslovanja, pri čemu se paralelno dogovaraju i detaljniji uvjeti financiranja. Nakon završetka te faze, očekuje se finalno odobrenje Uprave banke te Odbora direktora, koje je preduvjet potpisivanja pravne dokumentacije. Nakon puštanja sredstva, slijedi praćenje poslovanja i implementacije projekta što uključuje partnerski dijalog s tvrtkom, kako bi se pomoglo na vrijeme ako dođe do poteškoća u poslovanju. Sam proces odobrenja kredita traje tri do četiri mjeseca, ovisno o kompleksnosti transakcije te broju uključenih financijskih institucija.
