U četvrtak je u Dubrovniku počela 17. međunarodna konferencija o poticanju izvoza u organizaciji Hrvatske banke za obnovu i razvoj. Na konferenciji pod pokroviteljstvom Vlade okupilo se dvjestotinjak domaćih i stranih poduzetnika, izvoznika i bankara, a velik je naglasak stavljen na osiguranje izvoza koje može pomoći domaćim tvrtkama da internacionaliziraju poslovanje
Konferenciju je otvorila predsjednica HBOR-a Tamara Perko te je novinarima kazala kako ta banka priprema i dva nova važna instrumenta za domaće poduzetnike. Tako se s Europskom investicijskom bankom priprema fond od 40 milijuna eura kojim će se poticati startup kompanije, a koje tradicionalno nemaju pristup bankarskom sustavu. U pripremi je i kreditna linija od 70 milijuna eura namijenjena već stasalim poduzetnicima.
Upitana kolika je izloženost HBOR-a Uljaniku i 3. maju, Perko je rekla kako to ne može otkriti, no da je riječ o 'značajnoj' izloženosti. Što se budućih angažmana državne poticajne banke u spašavanju posrnulih brodogradilišta, Perko je za tportal rekla kako su svi projekti koji imaju potencijal za zarađivanje uvijek dobro došli, no kako upumpavanje novca za plaće radnika i slične poduhvate nema smisla. 'To je kao da imate mješinu sa stotinu rupa, a vi zatvarate samo jednu dok na preostalih 99 curi', ilustrirala je Perko.
Otvarajući konferenciju, Perko se osvrnula na velik problem vrlo slabe financijske pismenosti naših poduzetnika, što im stvara velike probleme u traženju i privlačenju kapitala, a to pak stvara nezadovoljstvo. 'Uvijek možemo bolje i jače, i trebamo biti nezadovoljni i ponekad gunđati, ali treba i znati stati na loptu kad nam ide dobro. Moramo staviti fokus na izvoz i fondove EU-a', dodala je.
vezane vijesti
Ministar financija Zdravko Marić kazao je kako su izvoznici najzdravije i najpropulzivnije tkivo hrvatskog gospodarstva. 'Na globalnoj razini izgleda da nam je suđeno da živimo u zanimljivim vremenima, a uvijek nastaju neki novi izazovi i problemi', rekao je.
'Svi znate da ćemo nastaviti produbljivati odnose s Europskom investicijskom bankom i drugim institucijama kako bismo ojačali našu kreditnu aktivnost. Svi bismo htjeli da je dostupnost financijskih instrumenata još dostupnija. Kada gledamo performanse hrvatskog gospodarstva, stope rasta su nešto niže nego prije deset, petnaest godina, ali jednoznačna usporedba nije dovoljna. Smatram da je današnji rast puno zdraviji, utemeljeniji i održiviji nego onaj prije deset godina', rekao je Marić i nastavio:
'Rast je prije bio potican masovnim priljevom kapitala izvana, što je rezultiralo velikom zaduženošću. Danas je situacija bitno drugačija - pet godina zaredom imamo višak u platnoj bilanci, a to se može zahvaliti izvoznicima i turizmu.'
Značajno bolja i drugačija je situacija u javnim financijama, rekao je ministar, zaključivši kako javne financije moraju biti u službi poticanja gospodarskog rasta: 'Jedan od ključnih elemenata s kojim smo krenuli je smanjenje javnog duga, a tri godine nakon toga, danas, bolji smo od onoga što smo očekivali. Imamo smanjen trošak kamata s 15 na 9,7 milijardi kuna i suficit od tri milijarde kuna. Trošak kamata je još uvijek visok i sad moramo odrediti kako ćemo se nositi s njim jer su centralne banke već krenule u podizanje referentnih kamatnih stopa.'
Što se uloge HBOR-a tiče, Marić kaže kako je ona stožerna institucija za podršku gospodarstvu. 'Osnovni izazov je kako potaknuti investicijsku klimu. Kao država moramo što manje smetati te porezno i administrativno rasteretiti gospodarstvenike i brinuti se o javnim financijama. To su osnove za investicijsku klimu', zaključio je ministar.
ministrica u potrazi
EIB i Ministarstvo fondova EU-a traže projekte pametnih gradova i otoka
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU (MRRFEU) i Europska investicijska banka (EIB) predstavili su u Dubrovniku sporazum o savjetodavnim uslugama radi potpore u osmišljavanju Platforme za ulaganje u pametne gradove i otoke.
'Prvi put je riječ o investicijskoj platformi koja cilja na sektor pametnih gradova i otoka. O tome ćemo nešto više reći i sutra na sjednici Vlade na otoku Hvaru. Jedan od ciljeva Ministarstva je i regionalni razvoj, ali i novi koncept razvoja urbanih područja i otoka u skladu s novom regulativom EU-a o otocima. Novim, inovativnim rješenjima potrebno je odgovoriti na ključne izazove poput zdravlja, okoliša, prometa, a u tome ključnu ulogu moraju imati ICT rješenja. Kroz investicijske platforme u idućem razdoblju stvorit ćemo prioritetne projekte koji će se financirati iz fondova EU-a i sredstava EIB-a', rekla je ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijela Žalac, dodavši da Hrvatska već sad koristi 345 milijuna eura europskih sredstava za razvoj urbanih područja.
Savjetodavna pomoć u kreiranju ove investicijske platforme počinje već u studenom ove godine te će se njome utvrditi popis projekata čije će financiranje pomagati kroz europske fondove i privatni kapital.
'Očekuje se kako će razvoj pametnih rješenja za financiranje potpore razvoju hrvatskih jedinica lokalne samouprave i otoka doprinijeti održivom rastu Hrvatske', istaknuo je potpredsjednik EIB-a Vazil Hudak. Predsjednica Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) Tamara Perko izrazila je zadovoljstvo time što su u platformu uključeni i otoci koji su danas po potrebnom vremenu putovanja od kopnenog dijela Hrvatske udaljeniji nego neki europski gradovi.
