'Zalagali smo da se prihod od iznajmljivanja tretira kao i drugi dohoci. Ovakav stihijski trend rentijerstva sigurno utječe na sklonost mladih ljudi ka obrazovanju, a vidjeli smo kako utječe i na preopterećenost komunalne infrastrukture kao i na eksploziju cijena', rekla je glavna direktorica HUP-a Irena Weber ističući kao ključni argument nevoljkost ljudi koji žive od iznajmljivanja da se uključe na tržište rada.

'Činjenica je da je rentijerstvo podoporezivano i to značajno. Zamislimo da metaluršku ili neku drugu industriju ne oporezujemo; vidjeli biste miljarde eura da se slijevaju u tu industriju', istaknula je Weber gostujući na N1 Televiziji.

Dodala je da politika nikada ne bi trebala odlučivati gdje će određeni investitor ulagati.

HUP smatra preoptimističnim proračun koji je narastao na 37 miljardi eura.

Njemačka je ušla u ozbiljnu fazu recesije; zatvaraju se tvornice, trpi automobilska industrija, a to se, kako kaže Weber, odražava i na naš sektor metalske inudstrije, drvne i sve one koji su čvrsto povezani kao dobavljači. Osjeća se pad narudžbi, govori ona.

Smatra kako nije realno očekivati vrlo velike izazove u 2025. s osnove pada gospodarstva naših najvećih partnera, Njemačke i Italije.

Smatra da bi trebalo konzervativnije raditi proračun: 'Umjesto da se fokusiramo na prihodovnu stranu bilo bi mudro okrenuti se strani rashoda; smanjiti troškove i povećati efikasnost i kvalitetu usluge, posebice u zdravstvu tako da mi poslodavci dobijemo prostor za smanjenje doprinosa koji je sada na 16,5 posto'.

Olakšice za mlade

Napomenula je kako i dalje ustraju na zahtjevu da se zadrži olakšica za zapošljavanje mladih.

'Sve zemlje koje povlače našu kvalificiranu obrazovanu radnu snagu koriste upravo olakšice za zdravstveno i za porez na dohodak, a čak subvencioniraju i dio plaće onima koji pređu na njihovo tržište rada. Nema smisla da tu mjeru koju omogućava poslodavcima konkuretnost – ukinemo', smatra ona.

Ističe da zajedno s Vladom radi na planu povratka, no da se ukidanjem olakšica gura mlade na druga tržišta rada.

Weber smatra kako privatni sektor godinama sukcesivno diže plaće dok javni sektor zaostaje.

'HUP kao socijalni partner Vlade je podržavao korekciju plaća u javnom sektoru kako bi se zaustavila ta negativna selekcija jer s naše strane nismo imali kvalitetnog sugovornika. U ministarstvima nema ljudi koji bi bili dovoljno kompetentni odgovoriti na naše zahtjeve. Fondovi su vrlo kompleksne teme', upozorava i podvlači da problem nije visina, nego masa plaća.

'Problem je cijela glomaznost javnog sektora koji dostiže 30 posto ukupno zaposlenih, pogotovo za malu ekonomiju poput hrvatske', zaključuje.