Nakon nekoliko godina stagnacije, regionalne burze mogle bi aktivirati golem ulagački potencijal na krilima privatizacija, novca mirovinskih fondova i štednje građana koja uglavnom stoji u bankama. Na boljem povezivanju malih regionalnih burzi već se radi, a ono čega najviše fali u regiji su inicijalne ponude novih dionica
Suradnja regionalnih burzi bila je jedna od ključnih tema drugog dana zajedničke konferencije Zagrebačke burze i mirovinskih fondova. Okrugli stol pod temom podizanja atraktivnosti u petak je ugostio Ivanu Gažić, predsjednicu uprave Zagrebačke burze (ZSE), Ivana Kurtovića, člana Uprave Intercapitala, Simona Mastnaka, izvršnog direktora slovenske investicijske grupe ALTA, šefa Ljubljanske burze Andreja Šteka, te predsjednike Makedonske i Bugarske burze, Ivana Šterieva i Ivana Takeva. Prije same rasprave svatko od sudionika prezentirao je prilike na lokalnom tržištu.
Mastnak je objasnio kako je slovensko tržište kapitala četvrto najmanje tržište u Europi s tržišnom kapitalizacijom od 5,2 milijarde eura. U krizi, slovensko tržište nije u potpunosti pratilo globalne trendove. Burzovni balon pukao je 2009. godine uslijed krize likvidnosti na globalnoj razini. U idućim godinama, indeks SBI TOP je stagnirao, da bi lani počeo rasti, ponajviše zahvaljujući dobrim privatizacijskim pričama.
Dobri rezultati Luke Koper, SaveRe i Krke
'Privatizacije će i u budućnosti imati najveći pozitivan utjecaj na Ljubljansku burzu. Tome dodajem i sve bolje rezultate u kompanijama, poput Luke Koper i SaveRe. Analitičari preporučuju i Krku', rekao je Mastnak.
Vjeruje da će se u iduće dvije godine dogoditi pozitivan pomak na slovenskom tržištu, također ponajviše zahvaljujući novim privatizacijama i novcu kojeg će na burzu uložiti mirovinski fondovi. Značaj potencijal ima i štednja građana, koja kao i u Hrvatskoj, uglavnom stoji na računima i vrlo se teško mobilizira.
Takev je dodao da je sa štednjom tako i u Bugarskoj: 'Građani su konzervativni i vole držati novac u banci Ne mislim da će se to skoro promijeniti.'
Atraktivne dionice HT-a, Valamara i Adrisa
Kurtović je, što se domaće burze tiče, podsjetio da su kompanije čijim se dionicama najviše trgovalo prije krize, danas ili u stečaju ili vrlo blizu njega. Na regionalnoj bazi, atraktivnost su zadržale dionice Hrvatskog Telekoma, Valamara i povlaštene dionice Adris Grupe. Rekao je kako regiji nedostaju inicijalne javne ponude, koje su se praktički u potpunosti preselile na Varšavsku burzu.
Gažić je govorila o projektu SEE Link čiji je cilj povezivanje i promocija regionalnih tržišta. Članovi SEE Linka zasad su ZSE, Makedonska i Bugarska burza. Dugoročno, cilj projekta je harmonizacija trgovanja između zemalja članica i stvaranje zajedničkog burzovnog indeksa.
Jamstvo EBRD-a
Šef Makedonske burze dodao je kako činjenica da ta zemlja nije u Europskoj uniji nije prepreka za suradnju zbog dobro prilagođenog zakonodavstva i regulative. 'Percepcija rizika za Makedoniju je daleko veći problem, a kada je ulagači prepoznaju kao sigurnu zemlju, potencijal tržišta kapitala bit će golem, uvjeren je Šteriev.
Zaključno, Gažić je pohvalila ulogu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u razvoju tržišta kapitala. Na primjer, EBRD je pomogao osnivanju Akademije Zagrebačke burza. To je vrlo važno u kontekstu edukacije, povećanja vidljivosti burze i širenja svijesti o važnosti tržišta kapitala.
