Šest uglednih ekonomskih stručnjaka izložilo je u Globusu svoje viđenje toga kako bi trebao izgledati državni proračun u idućoj godini. Svima je zajedničko to da se zalažu za ozbiljne proračunske rezove, ali takve da se ne uguši gospodarski rast
'Osnovni cilj proračuna treba biti smanjenje proračunskog deficita bez ugrožavanja trenutno postignutog rasta BDP-a, uz ravnomjernije i pravednije porezno opterećenje i racionalnije korištenje poreznih prihoda', smatra Goranko Fižulić, poduzetnik i bivši ministar gospodarstva. On predlaže povećanje poreznih prihoda za šest milijardi kuna ukidanjem povlaštenih stopa PDV-a, uvođenjem poreza na imovinu i proširenjem poreza na kapitalnu dobit. Istovremeno, rashodna strana smanjila bi se na 120 milijardi kuna kroz racionalizaciju broja zaposlenih u državnom i javnom sektoru, ujednačavanje mirovina po različitim osnovama te smanjenje subvencija svim javnim i trgovačkim društvima. U konačnici, prema Fižulićevim projekcijama, deficit bi pao na 7,5 milijardi kuna.
Nikica Valentić, bivši premijer, a danas savjetnik predsjednice Republike za gospodarstvo, zalaže se da Vlada donese projekciju budžeta za sljedeće tri godine u kojima bi se proračun sa sadašnjih predviđenih od 145 do 150 milijardi kuna smanjio za 10 do 12 milijardi kuna. 'Sa svim kresanjima budžet ne bi smio prijeći 130 milijardi kuna, a optimalno bi bilo 125 milijardi. Na taj način deficit bi pao na dopuštenih četiri posto BDP-a', smatra Valentić. Rezove u proračunu proveo bi smanjenjem mase plaća u državnoj i javnoj upravi za 10 posto, ukidanjem povlaštenih mirovina i smanjenjem materijalnih troškova za 10 posto. Prihodnu stranu proračuna ojačao bi uvođenjem veće participacije u zdravstvu, poštujući imovinski cenzus.
Josip Budimir, član Uprave Francka i ekonomski strateg HSLS-a, vidi smanjenje proračunskih rashoda kao jedino efikasno rješenje za obuzdavanje deficita u kratkom roku. Smatra da ozbiljnije smanjenje proračunskih rashoda nije moguće bez zadiranja u tzv. zadane proračunske pozicije poput plaća, mirovina, rashoda za zdravstvo i socijalnih transfera. U idućoj godini vidi mogućnost uštede od šest milijardi kuna kroz smanjenje broja zaposlenih (2 mlrd. kuna), materijalnih rashoda (500 milijuna kuna), subvencija (500 milijuna kuna), troškova zdravstva (2 milijarde kuna) i povlaštenih mirovina (1 milijardu kuna).
Mladen Vedriš, predstojnik Katedre za ekonomske znanosti na Pravnom fakultetu u Zagrebu, ističe da proračun mora svojom ukupnom logikom i usmjerenjem poticati daljnji gospodarski rast. Vedriš ne iznosi brojčane projekcije, ali napominje da planirani deficit mora biti bitno smanjen u odnosu na ovu godinu.
Davor Huić, izvršni direktor Udruge poreznih obveznika Lipa, zalaže se za uštede od 4,5 milijardi kuna, pri čemu ističe da rezovi trebaju biti usmjereni i 'ne smiju ugušiti rast i stvoriti loša očekivanja'. Jednokratni rezovi u idućoj godini zahvatili bi plaće u javnom sektoru (smanjenje od 5 posto, ušteda 1,5 mlrd. kuna), mirovine (iz osiguranja 2 posto, a sve ostale 5 posto, ukupna ušteda 900 milijuna kuna). Uz zamrznute rashode do 2020. Huić očekuje proračunski suficit u toj godini.
Ante Žigman, potpredsjednik za fiskalnu politiku Hrvatskog sabora, smatra da bi proračun trebalo smanjivati dok deficit ne padne na razinu ispod tri posto BDP-a, što znači da bi rashode trebalo smanjiti za šest milijardi kuna u što kraćem roku. Prostora za uštede Žigman vidi u smanjivanju rashoda za plaće (1,7 milijardi kuna), reformi zdravstva (3,3 milijarde kuna), smanjivanju socijalnih naknada kroz objedinjavanje socijalnih mjera (1,7 milijardi kuna), promjeni sustava subvencija (1 milijarda kuna) te uklanjanju izuzeća u sustavu poreza na dohodak (3,3 milijarde kuna).
