'Prethodnih su godina u ovo vrijeme borove uglavnom kupovale tvrtke. No blagdansko ozračje hvata nas sve ranije pa tako i kićenje borova kod kuće. Lani je to bilo tjedan dana prije početka standardne prodaje, a ove godine građani su u naš rasadnik počeli dolaziti i nekoliko tjedana ranije, još u studenom', objašnjava Crnković za Večernji list, ističući da se trenutačno prodaju uglavnom živa drvca.

Sa sječom će početi nekoliko dana prije nego što zauzmu prodajna mjesta. 'Lakše ih je pomalo sjeći, kako se bude kretala potražnja, jer se posječeni borovi, naravno, suše i otpadaju im iglice', kaže za Večernji list. Živi su sve atraktivniji i traženiji. Donedavno se građane pozivalo da budu osviješteni i kupuju plastične, jer su 'ekološkiji' od pravih.

No činjenica je da nitko u Hrvatskoj zbog njih ne krči šume. Uzgajaju se u rasadnicima, a kad se uoči Božića posijeku ili izvade s korijenom, na njihovo se mjesto sade novi – i tako ukrug. Ciklus je jako dug – da bi dosegnuli visinu između od 1,5 do dva metra, kakvih se zapravo najviše proda – nekim borovima treba i desetak godina.

Običnoj smreki treba oko šest, silveru sedam, a nordijskoj jeli i deset. Ona je i najpostojanija. Kad se posiječe, svježinu zadržava i mjesec, mjesec i pol prije nego što joj počnu opadati iglice pa je u pravilu i najskuplja. 'Trenutačno je najaktualnija srebrna smreka jer je riječ o boru bijele boje i srednje kvalitete', kaže Crnković, piše novinarka Večernjeg lista Jolanda Rak Šajn.

Skuplji borovi

Inflacija i rast cijena ostalih inputa pogađaju i cijene borova. Neki već sad najavljuju i 30 posto više cijene nego lani, no kod Crnkovića će to biti najviše desetak posto, ovisno o kupcu. Stari će ga možda dobiti i po staroj cijeni jer je konkurencija u poslu velika. Za 1,5 do dva metra obične smreke, koja traje nešto kraće i nije tako raskošnih grana, trebat će izdvojiti oko 100 kuna, za silver oko 250, a za nordijsku jelu oko 350 kuna. Borovi kupljeni s korijenom kasnije se bez problema presade oko zgrada, kuća, vikendica, no građani ih mogu vratiti i u rasadnik, gdje će se posaditi nazad na livadu.

Računa se da će građani ovih božićnih blagdana okititi oko 500.000 prirodnih božićnih drvca na kojima trgovci 'okrenu' oko 100-125 milijuna kuna godišnje. Dio ih je iz uvoza, iako u području tzv. urbanog šumarstva smatraju kako bi ozbiljnije bavljenje proizvodnjom drvaca od Hrvatske kao uvoznice moglo napraviti i respektabilnu izvoznicu, piše Večernji list.

Plastični su posebna priča, sve inovativniji i dosta skuplji od prirodnih, mirisnih, domaćih drvaca. Neki će i 'zasvirati' božićne melodije, imaju već ugrađene LED lampice, ukrase. Neki se reklamiraju i s 'kristalima leda', a neki su i 'osnježeni', što košta od 250 kuna pa naviše. Za malo kvalitetniju 'plastiku' valja izdvojiti najmanje tri puta više nego za prirodnu smreku ili jelu, a za one koji ne žale novca u ponudi ima i umjetnih drvaca skupljih od 8000 kuna.

Dalje od izvora topline

Stručnjaci savjetuju da se božićna drvca postave dalje od izvora topline jer je upravo isušivanje razlog odbacivanja iglica. Je li posječeno stablo svježe, najlakše je provjeriti pri kupnji; rukom lagano proći po iglicama koje ne bi smjele otpadati, dok grančice moraju biti savitljive, a ne krhke.

To se obično događa s uvoznim drvcima koja u dvorištima i livadama uvoznika i preprodavača koji čekaju natječaje za prodaju na gradskim punktovima stoje još od sredine studenoga, nakon što u Hrvatsku stignu zamrznuta, u hladnjačama. Kupljeni bor poželjno je postaviti u stalak s vodom te provjeriti sve električne ukrase kojim se kiti drvce, a prije odlaska na spavanje obvezno ugasiti lampice, piše Večernji list.