Što se tiče zastupljenosti po županijama, najviše sezonskih radnika tražilo se u Splitsko-dalmatinskoj (31%), Istarskoj (22%), Primorsko-goranskoj (23%) te Zadarskoj (16%) županiji.

U kategoriji turizam i ugostiteljstvo, djelatnosti u kojoj je sezonsko zapošljavanje najprisutnije, tijekom 2023. godine objavljeno je više od 14.000 natječaja za posao, što je sedam posto manje nego godinu ranije. Ovakav pad odgovara situaciji na cjelokupnom tržištu. Također, nastavlja se rapidan porast broja stranih radnika u Hrvatskoj, pri čemu je trenutačno otprilike svaki deseti radnik strani državljanin, pokazuju analize.

'Ovaj trend postavlja izazove pred našu zajednicu, posebno u kontekstu efikasne integracije stranih radnika u naše društvo. U tom procesu ključna uloga leži na većini, koja snosi odgovornost za osiguravanje inkluzivnog okruženja i pravednih prilika za sve radnike, bez obzira na njihovo porijeklo', izjavio je Igor Žonja, direktor Alma Career regije jug i predsjednik Uprave portala MojPosao.

Većina ljudi je barem jednom tijekom karijere odradila 'sezonu'

Prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao proveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je sudjelovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76%) je barem jednom tijekom svoje karijere radilo u sezoni.

Ispitanici koji su imali iskustvo rada u sezoni iznijeli su različite motive za obavljanje sezonskih poslova. Trećina (33%) navodi da su sezonske poslove obavljali tijekom školovanja i studiranja kako bi popunili svoj budžet. Slično tome, 22 posto ljudi je sezonske poslove radilo neposredno nakon završetka školovanja, a prije pronalaska posla u struci. Za 26 posto ispitanika sezonski poslovi bili su način popunjavanja pauze između stalnih poslova.

Interesantno je da je 30 posto ispitanika radilo sezonske poslove s nadom da će oni postati 'stalni', a 24 posto ispitanika izjavilo je da je sezonski posao bio savršeno prilagođen njihovim tadašnjim potrebama i preferencijama.

Sigurna plaća i osiguran smještaj od presudne su važnosti

Ljudi na 'sezonu' nerijetko dolaze iz različitih krajeva Hrvatske, a u posljednje vrijeme i iz cijelog svijeta, stoga ne čudi to da su sigurna primanja (44%) i smještaj (40%) od presudne važnosti prilikom odabira sezonskog posla.

Zanimljivo je da je visina plaće tek na trećem mjestu, a slobodni dani i radno vrijeme i inače su ljudima nešto manje važni kod ovog tipa zaposlenja.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su stjecanje novih znanja i vještina (68% ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61%) te plaća, koja je u pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54%). Tu su još boravak na moru (45%) te zanimljivost i atraktivnost posla (44%), a svega šest posto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

S druge strane, najveće mane rada u sezoni pronalazimo u njegovom gotovo ograničenom trajanju, dugim radnim danima, neadekvatnom smještaju te preniskoj plaći i odvojenosti od obitelji.

Plaće u sezoni su bitna stavka

Kad je riječ o plaći u prosjeku, očekivana mjesečna neto plaća za sezonski posao iznosi 1307 eura neto, što je šest posto više u odnosu na prošlu godinu.

Mjesečna primanja, naravno, ovise i o vrsti posla:

• konobari u prosjeku očekuju mjesečnu plaću od 1408 eura
• kuhari bi za svoj rad htjeli dobiti minimalno 1482 eura
• sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1145 eura
• recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebali dobiti minimalno 1259 eura
• prodavači u prosjeku očekuju plaću od 1105 eura
• skladištari u sezoni očekuju 1050 eura
• pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1322 eura.