Sve je izraženiji deficit, gase se radna mjesta u realnom sektoru, a Vlada se odlučuje za zakonske izmjene koje ni na koji način ne pomažu gospodarstvu, ustvrdio je Matijašević uoči okruglog stola na kojem je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava predstavilo svoj prijedlog reforme sustava otpremnina u Hrvatskoj.

Novi sustav podrazumijevao bi osnivanje fonda radničkih otpremnina kao osiguranje u slučaju otkaza, ali i kao potencijalnu štednju kojom bi se radnik mogao koristiti nakon odlaska u mirovinu.

Matijašević smatra da je 'cilj predložene reforme zabaviti socijalne partnere kako bi se bavili sami sobom, dok se iza brijega valja diskonta rasprodaja svega što je u Hrvatskoj preostalo'.

Nejasno mu je, kaže, zbog čega se mijenja postojeći sustav po kojemu, na temelju Zakona o radu, radnik može dobiti maksimalnu otpremninu od šest bruto plaća.

'Ako su sadašnje otpremnine problem za uručivanje otkaza, kako to da su deseci tisuća hrvatskih radnika dosad ostali bez posla', pita Matijašević.

Zajedno s Krešimirom Severom iz Nezavisnih hrvatskih sindikata prozvao je Ministarstvo rada da ne obaviještava socijalne partnere o novim zakonskim rješenjima, o kojima oni informacije dobivaju isključivo iz medija.

'Od resornog ministarstva nismo dobili nikakav suvisli prijedlog novog sustava otpremnina na koji bismo se mogli očitovati', upozorio je Matijašević koji je današnji skup nazvao 'prividom tzv. javne rasprave na ravnopravnoj osnovi kojom se stvara privid da Vlada nešto radi'.

Sever je predloženi model ocijenio nedorađenim i upozorio na nemogućnost izravnog preslikavanja modela iz Austrije u kojoj je 'puno stabilnije tržište rada i veće plaće'.

Upozorio je da se namjerava onemogućiti dogovaranje većih otpremnina kroz kolektivne ugovore, što je, podsjeća, do sada bio slučaj.

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić oštro je odbacio optužbe sindikalnih čelnika, nazvavši ih pokušajem 'nepotrebnog podizanja političkih tenzija'.

Poručio je da će se novi sustav otpremnina dogovarati i sa sindikatima i s poslodavcima, a postojeći model će se mijenjati samo ako se oko fonda otpremnina postigne konsenzus svih socijalnih partnera.

Poslodavci bi pritom trebali pristati na izdvajanje dijela sredstava u fond za otpremnine, a sindikati na to da otpremnine po novom modelu budu nešto manje.

Poslodavci moraju nešto dati svojim radnicima i pružiti im veću sigurnost, rekao je Mrsić koji smatra kako je došlo vrijeme da se i o tome raspravlja, a ne samo o snižavanju cijene rada.

Predrag Beaković s Instituta za javne financije ustvrdio je da bi ubuduće i sezonski radnici mogli dobivati otpremnine, što bi moglo biti dobro sa stajališta socijalne slike društva, ali ne i za troškove poslovanja koji su već sada u Hrvatskoj razmjerno visoki.

Upozorio je i na opasnost da se time još više smanji konkurentnost hrvatskog gospodarstva, ionako izloženog velikom poreznom pritisku.

Predloženi sustav, smatra Beaković, bio bi dobar kada bismo imali puno onih koji uplaćuju doprinose, a malo onih koji se fondom koriste. Međutim, u Hrvatskoj, u kojoj je nelikvidnost velik gospodarski problem, u kojoj je niska kultura uplaćivanja doprinosa i poreza, postoji opasnost da se tim potezom pogorša socijalna slika.