Sindikalne središnjice zatražile su od Vlade hitno povlačenje dijela zaključka sa sjednice 2. kolovoza o pokretanju pregovora za izmjene kolektivnog ugovora u tvrtkama i ustanovama u većinskom vlasništvu države, radi usklađivanja materijalnih prava s kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike. Ako se Banski dvori na taj zahtjev ogluše sindikati prijete istupanjem iz Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV)
Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati, Matica hrvatskih sindikata, Hrvatska udruga sindikata i Udruga radničkih sindikata Hrvatske u zajedničkom su priopćenju istaknuli sedam spornih točaka za koje traže da se povuku i kolektivno pregovaranje prepusti socijalnim partnerima u trgovačkim društvima - upravama i sindikatima.
Ako Vlada to ne učini u zadanom roku koji je dala nadzornim i upravnim tijelima, a to je 60 dana od usvajanja zaključka, poručili su da će na svojim tijelima predložiti usvajanje odluke o istupanju iz GSV jer bi smatraju da bi daljnji ostanak u takvom tijelu bilo 'pristajanje na farsu koja se zove tripartitni socijalni dijalog u Hrvatskoj'.
Kao prvu točku izdvajaju da je namjeru o usvajanju zaključka s posljedicama po radnike, Vlada temeljem Zakona o radu i Sporazuma o osnivanju Gospodarsko-socijalnog vijeća, bila dužna staviti na dnevni red sjednice GSV-a, što nije učinila.
Kao drugu ističu da je zaključak Vlade nezakonit u odnosu na Zakon o Vladi na koji se zaključak poziva jer je zaključak Vlade 'određivanje zadaća tijelima državne uprave', a nadzorna i upravna tijela trgovačkih društava, premda u većinskom državnom vlasništvu, to nisu i te u odnosu na Zakon o trgovačkim društvima koji regulira poslovanje trgovačkih društava, neovisno o vlasničkoj strukturi.
Treća točka je, da u trgovačkim društvima u većinskom državnom i privatnom vlasništvu, pregovori za kolektivne ugovore vodili su se, i vode se, temeljem rezultata poslovanja. U tom kontekstu Vlada je, smatraju sindikati, mogla posebno donijeti odluku o trgovačkim društvima u većinskom državnom vlasništvu - gubitašima kojima se povremeno pomaže sredstvima Državnog proračuna.
Četvrta sporna točka je da donoseći zaključak kojim se traži snižavanje prava zaposlenih u trgovačkim društvima u većinskom državnom vlasništvu, Vlada riskira najmanje dvije negativne posljedice koje izravno štete proračunu: snižavanjem materijalnih prava radnika koji rade u uspješnim trgovačkim društvima u većinskom državnom vlasništvu, snižava se i prihod riznici, odnosno porezima i doprinosima te se snižava i kupovna moć tih građana te, s druge strane, Vlada riskira pokretanje štrajkova zaposlenih u uspješnim društvima radi očuvanja stečenih prava što će prouzročiti dodatnu štetu.
Ističu i da Vlada previđa činjenicu da postoje i granski KU prošireni odlukom ministra, koja se primjenjuje i na ova trgovačka društva, kao i da se izravno miješa u slobodu kolektivnog pregovaranja i tarifnu autonomiji time krši konvencije Međunarodne organizacije rada.
Zaključno, naglašavaju da pismo koje je ministar Mirando Mrsić uputio Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom dodatno komplicira situaciju jer resorno Ministarstvo nije Vlada, niti je to Ministarstvo jedino nadležno za provođenje socijalnog dijaloga i drugo, pozivanje na 'uštede' za društva koja nemaju veze s proračunom.
