Unatoč činjenici da je više od tri četvrtine tvrtki, koje su sudjelovale u istraživanju, trenutačnu gospodarsku situaciju u Hrvatskoj kao i prethodne godine označilo kao lošu, očekivani razvoj gospodarske situacije u tekućoj godini ocijenjen je manje pesimistično nego u prethodnoj godini, ističu iz te Komore koja je danas objavila rezultate istraživanja.

Ovogodišnjim gospodarskim istraživanjem obuhvaćene su 62 njemačke i hrvatske tvrtke, 24 posto više u usporedbi s prethodnom godinom. Udio tvrtki koje očekuju pogoršanje opće gospodarske situacije prepolovio se te je smanjen s 57 posto u 2010. na 27 posto u ovoj godini.

Pri ocjenjivanju razvoja poslovanja u tekućoj godini također se vidi pozitivan trend - oko 42 posto sudionika istraživanja u usporedbi s prethodnom godinom očekuje poboljšanje poslovanja u 2011. U 2010. bilo ih je samo 15 posto.

Na budućnost se opet gleda s malo više optimizma, objasnio je Ralf Blomberg, predsjednik Uprave Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore prilikom predstavljanja rezultata ovogodišnjeg gospodarskog istraživanja.

Tvrtke članice Komore time signaliziraju prve znakove sve većeg optimizma. To se vidi i kod procjena za tekuću godinu u pogledu razvoja prometa, očekivane dobiti prije oporezivanja, razvoja ulaganja te vanjskotrgovinske razmjene između Njemačke i Hrvatske.

Pri ocjenjivanju okvirnih uvjeta poslovanja kao prednosti Hrvatske navedene su, kao i prethodnih godina, povoljan geostrateški položaj, dobro obrazovana i kvalificirana radna snaga, te izuzev željeznice dobro razvijena infrastruktura, predstojeći pristup Hrvatske Europskoj uniji te sektori turizma, poljoprivrede i energetike.

Međutim, iz odgovora hrvatskih i njemačkih tvrtki jasno se vidi da se okvirni uvjeti poslovanja u Hrvatskoj i dalje nužno moraju poboljšati, navodi se.

Kao i prethodnih godina, sa stajalište sudionika istraživanja provođenje važnih gospodarskih i političkih mjera potrebno je na poljima morala plaćanja, suzbijanja korupcije i kriminala, poboljšanja pravnog sustava i pravne sigurnosti, poreznog sustava i poreznog prava te povećanja učinkovitosti javne uprave.

Naglašen je zahtjev za dodatnim poticajima za ulaganja (uključujući strana ulaganja) te za gospodarstvo u cjelini.

Od velikog značaja za Hrvatsku je dugoročna gospodarska strategija koja određuje prioritetne gospodarske grane i prednosti pri javnim i privatnim ulaganjima. Nadalje, zahtijeva se provođenje mjera za otvaranje radnih mjesta, povećanje kupovne moći, povećanje izvoza, među ostalim kroz poticanje industrijskih grana orijentiranih na izvoz i turizam.

Prema mišljenju tvrtki dodatni napori potrebni su i u pogledu predstojećeg pristupa Hrvatske EU-u, što će pridonijeti političkoj stabilnosti i pojednostavljenju administrativnih procesa. Što brži pristup Hrvatske Europskoj uniji želi 85 posto sudionika istraživanja. Od predstojećeg pristupa Hrvatske EU-u posebice se očekuju dodatni poticaji za jačanje njemačko-hrvatskih gospodarskih odnosa.