Žičara je služila kao ukras, učitelji skijanja i sezonski radnici besposleno su vrtjeli prstima, a Monte Cimone je izgubio 40 posto svojih prihoda do kraja sezone. 'Prvi put u 40 godina bili smo zatvoreni za božićne praznike', požalio se Luciano Magnani, voditelj lokalnog konzorcija skijaških agencija.

Globalno zatopljenje prijeti skijaškoj industriji u cijelom svijetu, ali Italija je osobito pogođena. Talijanska skijališta u Apeninima i Alpama, naime, nalaze se na nižim nadmorskim visinama. Zbog toga se oko 90 posto staza oslanja na umjetni snijeg, a za usporedbu, u Austriji je taj udio 70 posto, u Švicarskoj 50 posto, a u Francuskoj 39 posto.

Rastuće temperature u Europi znače i sušu, a uz prošlogodišnju rekordnu sušu Italija si teško može priuštiti milijune prostornih metara vode koje svake godine koristi za umjetni snijeg. Također, snježni topovi troše puno električne energije.

Skijaška industrija u Italiji nalazi se pred teškom odlukom: nastaviti s borbom u nadi da tehnološki napredak može nadvladati učinke porasta temperature ili promijeniti poslovni model i pronaći alternativne izvore prihoda od turizma.

I dok klimatolozi, pa čak i talijanska središnja banka, predlažu drugu opciju, većina operatera skijališta se odupire. 'Bez skijanja, planinske zajednice izgubit će svoje ekonomske temelje i ljudi će se seliti', upozorila je Valeria Ghezzi, direktorica Talijanskog saveza operatera žičara (Anef), koji uključuje 300 tvrtki i pokriva 90 posto tržišta, piše Reuters.

A ulozi su veliki. Talijanski skijaški sektor izravno ili neizravno zapošljava 400.000 ljudi i donosi 11 milijardi eura godišnje. Italija ima oko 220 skijališta s najmanje pet sjedežnica, što je svrstava na treće mjesto u svijetu, iza SAD-a i Francuske. Samo Austrija i Francuska imaju više stranih skijaških turista.

Italija je počela razvijati uređaje za umjetno zasnježivanje oko 1990., nakon dvije katastrofalne sušne zime. 'Krajem 1980-ih nitko nije govorio o klimatskim promjenama, ali umjesto da očajavamo, prvi smo pružili otpor - počeli smo proizvoditi topove za snijeg', rekla je Ghezzi.

Nadu joj daje i to što se skijaška tehnologija neprestano razvija – najnoviji top talijanskog proizvođača TechnoAlpina može proizvesti snijeg i pri temperaturama od 10 Celzijevih stupnjeva. Uređaj se još uvijek testira u Bolbenu, najnižem skijalištu u Italiji, na 600 metara nadmorske visine.

No Italija nije jedina u grozničavim pokušajima očuvanja skijanja. U prosincu su vlasti u švicarskom ljetovalištu Gstaadu helikopterima prevozile snijeg na viša područja da bi povezale skijališta Zweisimmen i Saanenmöser, prekrivena umjetnim snijegom.

Ali sve više očajnički pokušaji očuvanja skijaške industrije nailaze na oštre proteste ekologa. Prošlog mjeseca aktivisti sa zastavama i transparentima okupili su se u Pian del Poggiu na Apeninima kako bi prosvjedovali protiv postavljanja snježnog topa na skijalištu na 1300 metara nadmorske visine. Pet španjolskih ekoloških skupina lobira u EU da blokira korištenje 26 milijuna eura iz fondova EU-a za financiranje projekta koji bi povezivao dva skijališta u Pirinejima.

Neki ekonomisti i klimatolozi smatraju da su pokušaji da se niže smještena skijališta održe na životu osuđeni na propast, a umjetni snijeg samo odgađa neizbježno. 'Čak i ako umjetni snijeg može ublažiti financijske gubitke pojedinih zimskih sezona s nedostatkom snijega, ne može zaštititi od sustavnih dugoročnih trendova', napisali su istraživači iz Banke Italije u prosinačkom izvješću. 'U tom kontekstu ključne su strategije prilagodbe koje se temelje na diversifikaciji planinskih aktivnosti i prihoda', ističu.

Europske Alpe, na kojima temperature rastu brže od većine ostatka svijeta, postat će sve popularnija ljetna destinacija jer mediteranske plaže i gradovi postaju gotovo nepodnošljivo vrući, predviđaju stručnjaci za klimu i turizam.

Giulio Betti, klimatolog u talijanskom istraživačkom centru, kaže da će skijanje na visinama između 1000 i 2000 metara uskoro postati 'ekonomski neodrživo' i da bi se skijališta trebala fokusirati na to kako privući drugačiji tip turista. Nekoliko planinskih zajednica već je poslušalo ovaj savjet. U 1600 metara visokom ljetovalištu Piani di Artavaggio, sjeverno od Milana, vlasti su prije 16 godina srušile žičare i poboljšale ponudu za planinare, brdske bicikliste i jednodnevne izletnike.

I selo Elva u blizini francuske granice odustalo je od skijaških žičara u zamjenu za planinarenje. Za svoj trud dobilo je 20 milijuna eura europskih sredstava, a gradonačelnik Giulio Rinaudo namjerava ih iskoristiti za promicanje ekološkog turizma temeljenog na povijesti, gastronomiji i prirodi.