POSLJENJI REPO U 2016.

Slab interes banaka za jeftinim novcem HNB-a

22.11.2016 u 11:56

Bionic
Reading

Hrvatska narodna banka (HNB) održala je u utorak četvrtu, posljednju strukturnu obratnu repo aukciju najavljenu za ovu godinu, na kojoj je bankama po fiksnoj repo stopi od 1,4 posto plasirala ukupno 47,5 milijuna kuna, što je najniži iznos plasiran putem strukturnih aukcija ove godine, pokazuju podaci HNB-a

Datum namire ove aukcije je 24. studenoga ove godine, a datum reotkupa je za četiri godine, 24. studenoga 2020. godine

Ukupan iznos pristiglih ponuda za posljednju ovogodišnju aukciju iznosio je 47,5 milijuna kuna, što znači da je HNB prihvatio sve pristigle ponude.

Strukturnim obratnim repo aukcijama središnja banka otvara bankama pristup dugoročnijim izvorima kunske likvidnosti po kamatnoj stopi konkurentnoj ostalim izvorima kunske likvidnosti banaka, pri čemu se kao kolateral prihvaćaju dužnički vrijednosni papiri izdavatelja iz Hrvatske. Time strukturne repo operacije omogućavaju bankama da intenzivnije i uz povoljnije uvjete kreditiraju gospodarstvo i stanovništvo u domaćoj valuti.

Kroz četiri strukturne repo aukcije HNB je bankama u ovoj godini ukupno plasirao gotovo milijardu kuna odnosno 993,4 milijuna kuna, a kamatna je stopa najprije iznosila 1,8 posto da bi potom bila snižena na 1,4 posto

Iznos plasiran na četvrtoj aukciji je najniži do sada. Prva je strukturna obratna repo aukcija održana 16. veljače, kada je HNB bankama plasirao ukupno 565 milijuna kuna, po fiksnoj repo stopi od 1,8 posto. Na drugoj, održanoj 24. svibnja, bankama je plasirano 146,5 milijuna kuna, također po fiksnoj repo stopi od 1,8 posto, dok je na trećoj, 12. srpnja, HNB bankama plasirao 234,4 milijuna kuna po fiksnoj repo stopi od 1,4 posto.

Više kunskih kredita

Uoči prve aukcije iz HNB-a su objavili i kako procjenjuju da bi se ovim operacijama mogla blago smanjiti razina kreditne euroizacije u bankovnom sustavu, a posljedično i izloženost gospodarstva i potrošača valutnom riziku. I sam guverner HNB-a Boris Vujčić nedavno je na savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji istaknuo da je cilj tih aukcija bio osigurati bankama dugoročnije izvore kunske likvidnosti uz nisku kamatnu stopu, odnosno pridonijeti spuštanju kunske krivulje prinosa na srednjoj/dužoj ročnosti, razvoju domaćeg tržišta za kunske državne vrijednosne papire te motiviranju banaka da povećaju kreditiranje u kunama.

Vujčić je tom prilikom kazao i da se, uz strukturne operacije, i redovitim tjednim operacijama daje podršku kunskoj likvidnosti sustava te da je kod većinom malih banaka koje su sudjelovale u strukturnim repo operacijama zaustavljen pad kreditiranja te su povećani kunski krediti prema prethodnoj godini. Održavanje četiriju strukturnih repo aukcija iz središnje su banke najavili početkom veljače, kada su njihov ukupni učinak preliminarno procijenili kao približan spuštanju stope obvezne pričuve za jedan postotni bod, odnosno na oko tri milijarde kuna

U najavi ove, četvrte ovogodišnje aukcije iz HNB-a su podsjetili da će i za tu aukciju kao financijsko osiguranje, odnosno kolateral, prihvaćati dužničke vrijednosne papire izdavatelja iz Hrvatske, u svim valutama, koji dospijevaju nakon datuma reotkupa, pod uvjetom da izdavatelj ili izdanje imaju kreditni rejting najmanje jednak rejtingu Republike Hrvatske, prema barem jednoj od međunarodnih agencija (S& P, Fitch ili Moody's). Na sve vrijednosne papire s Liste prihvatljivoga kolaterala za operacije na otvorenom tržištu primjenjivat će se jedinstveni koeficijent nadoknade (haircut) od 5 posto. Za potrebe izračuna tržišne vrijednosti kao izvor cijena upotrebljavat će se cijena s Bloomberga za kraj prethodnoga radnog dana koja je navedena na Listi prihvatljivoga kolaterala za operacije na otvorenom tržištu objavljenoj na internetskoj stranici HNB-a.