Pakt o stabilnosti i rastu je skup pravila koja je Europska komisija donijela nakon globalne gospodarske krize, radi saniranja javnih financija i usklađivanja fiskalnih politika zemalja EU-a. Prema njegovim preventivnim odredbama Slovenija do 2020. godine mora svake godine smanjiti javni dug za oko 480, a proračunski deficit za 240 milijuna eura kako bi postigla uravnotežene javne financije odnosno uskladila prihode s rashodima.

Na početku krize tadašnja je vlada premijera Boruta Pahora postigla dogovor da se mjere štednje na plaćama u javnom sektoru i socijalnoj politici obustave u slučaju ponovnog stabilnog rasta BDP-a od preko dva posto na godišnjoj razini, što je sada slučaj. No, premijer Miro Cerar ukidanje mjera štednje sada želi pomaknuti na 2018. godinu, uz snažne otpore sindikata, posebno zaposlenih u zdravstvu i državnih službenika, piše u utorak ljubljanski Dnevnik.

Na kritike takve svoje politike i zamjerke o navodnoj socijalnoj neosjetljivosti Cerar je u ponedjeljak u parlamentu kazao da je Sloveniji i dalje potrebno jačanje ekonomske konkurentnosti kako bi ljudi mogli živjeti ne od socijalne pomoći nego od svojih zarada, te da će mala porezna reforma s nižim doprinosima za najproduktivnije kadrove, što ju je u parlament uputila njegova vlada, tome dati prilog.

Ukidanje mjera štednje donesenih nakon izbijanja krize koja je Sloveniju zahvatila 2009. godine na godišnjoj bi razini državni proračun opteretilo za 325 milijuna eura, dok će zbog povećanog rasta BDP-a država u idućoj godini imati 100 milijuna eura veće prihode od prvotno planiranih. Zato vlada smatra da bi platna i socijalna relaksacija, odnosno ukidanje svih mjera štednje u sadašnjem trenutku bilo neopravdano, iako je rast BDP-a na godišnjoj razini 2,7 posto, a stopa inflacije jednaka nuli.

Vlada smatra da bi popuštanje sindikatima u krivom trenutku naknadno izazvalo potrebu donošenja interventnog zakona o novim mjerama štednje, navode slovenski mediji.