Očekivana poskupljenja hrane na koju hrvatskim kućanstvima mjesečno ode između 30 i 40 posto mjesečnog troška izazvat će drastičan udar na kućne proračune, smatra NHS.

Podsjeća pritom da je pokrivenost minimalne potrošačke košarice prosječnom plaćom 78 posto te da najveći udjel u trošku košarice ima hrana, oko 40 posto.

Dodaju kako građani štede na održavanju kuća i stanova, obnovi kućanskih aparata, namještaja, odjeći i obući, higijenskim potrepštinama, a kako bi mogli barem donekle pokriti i porasle fiksne troškove energenata, režija i kredita, sve više štede na hrani premda ona predstavlja najveći dio mjesečnog troška.

Ističu da je i uz svu tu štednju i drastična odricanja sve veći broj građana u nemogućnosti podmirivati svoje redovne obveze pa zbog toga raste broj građana čija su primanja i imovina pod ovrhom.

'U takvim životnim uvjetima građane čekaju nova poskupljenja hrane, usporedo s početkom školske i akademske godine te početkom sezone grijanja uz poskupjele plin i struju. Tko će to izdržati?' pitaju se u NHS-u.

Smatraju da je Vlada i sama proizvela udar na kućne proračune povećanjem PDV-a i poskupljenjem struje i plina te podsjećaju da su Hrvatska poljoprivredna komora i Nezavisni hrvatski sindikati još početkom svibnja ove godine zatražili hitno smanjenje PDV-a na hranu po uzoru na mnoge zemlje koje su to učinile.

'Sada zahtjev za snižavanjem PDV-a na hranu ponovno upućujemo. To nije pitanje smanjenja troškova nego preživljavanja', smatraju u Nezavisnim hrvatskim sindikatima.