Svaki pojedini mali ulagač mogao je kupiti najviše 19.600 ponuđenih dionica dok za kvalificirane ulagače nije bio određen najveći broj dionica koje su mogli kupiti.

'U završnoj smo fazi procesa izlaska na Zagrebačku burzu. Očekujem da će to imati pozitivan efekt na hrvatsko tržište kapitala koje je potrebno ojačati uzimajući u obzir utjecaj koji ono ima na cjelokupno hrvatsko gospodarstvo. Posebno me veseli to što će naše dionice biti uvrštene upravo na Zagrebačku burzu – mi smo hrvatska kompanija, ovdje crpimo sva naša znanja i željeli smo biti izlistani upravo ovdje. Ojačani novim dioničarima, ubrzat ćemo organski rast Spana na postojećim tržištima, ali i omogućiti nastavak širenja na međunarodna tržišta', poručio je osnivač i predsjednik Uprave Spana Nikola Dujmović.

Objava konačnih rezultata javne ponude očekuje se u utorak 21. rujna, kada će ujedno sve Spanove dionice, njih ukupno 1.960.000, biti uvrštene na Službeno tržište Zagrebačke burze.

S obzirom na to da je potražnja za dionicama bila veća od broja ponuđenih dionica, neće svi ulagači dobiti upisani iznos. Uprava Spana raspodijelit će dionice prema vlastitoj diskreciji, pri čemu će se voditi načelom dugoročnog ulaganja, što znači da će prednost pri kupnji imati oni ulagači za koje Uprava smatra da će s njima postići odgovarajuću dugoročnu strukturu dioničara.

Inače, po zadnjim podacima Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (SKDD), u vlasničkoj strukturi Spana ponajprije su vodeći ljudi tvrtke - predsjednik Uprave Nikola Dujmović ima 35,87 posto udjela u temeljnom kapitalu, Span d.d. drži 31,08 posto dionica, članovi Uprave Damir Bočkal i Marijan Pongrac po 7,68 posto, a slijede zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Zvonimir Banek sa 7,53 posto dionica te predsjednik NO-a Jasmin Kotur s 3,71 posto udjela.

Prema postignutoj valuaciji u javnoj ponudi, vrijednost Spana mjerena tržišnom kapitalizacijom uoči izlaska na burzu iznosi 343 milijuna kuna. U usporedbi s kompanijama uvrštenim u službeni indeks Crobex, Span je vrednovan kao jedna od jeftinijih sastavnica.

Analiza Fima vrijednosnica pokazuje da bi Span bio vrednovan na razini Optima Telekoma, s kojom bi se borio za 13. mjesto od trenutnih 18 sastavnica indeksa. Usporedbom poslovnih rezultata iz prošle godine, u odnosu na Optima Telekom Span je ostvario 35 posto veće prihode i 4,5 puta veću dobit u 2020. godini. No promatrajući navedene podatke, važno je uzeti u obzir to da je vrijednost Optima Telekoma u direktnoj korelaciji s postupkom preuzimanja od United Groupa, kao i različite djelatnosti ovih dviju kompanija.

Ericsson Nikola Tesla, regionalni lider u ICT industriji i zadnja tehnološka kompanija koja se uvrstila na Zagrebačku burzu, a s kojom bi valuacija Spana donekle mogla biti usporediva, vrijedi šesterostruko više, odnosno 2,29 milijardi kuna. Velika razlika u vrednovanju ovih dviju kompanija naravno je u značajno boljim poslovnim rezultatima Ericssona.

Ericsson Nikola Tesla je u 2020. godini uprihodio 3,3 puta više od Spana, odnosno 2,05 milijardi kuna zahvaljujući radu 3237 zaposlenika u odnosu na prihod od 614 milijuna kuna, koliko je ostvarilo 504 zaposlenika Spana. Također, Ericsson je u ovom trenutku znatno profitabilnija tvrtka koja je zabilježila 94,5 milijuna kuna dobiti u prošloj godini, odnosno dvanaest i pola puta više od Spanovih 7,45 milijuna kuna.

Ipak, operativni pokazatelji, poput EBITDA marže Ericssona od 7,9 posto, nisu toliko puno veći od Spanovih 5,1 posto. Obje kompanije su nisko zadužene s obzirom na to da im je EBITDA veća od neto duga, što će se poboljšati u slučaju Spana kad u bilanci prikaže sredstva ostvarena od prodaje dionica iz javne ponude.

Osim spomenutih razlika u poslovanju, važno je podsjetiti na različitost poslovanja ovih dviju kompanija. Ericsson Nikola Tesla je regionalni isporučitelj komunikacijskih proizvoda i usluga u operatorskom segmentu te je isto tako isporučitelj inovativnih informacijsko-komunikacijskih rješenja dok Span IT grupa ima široku ponudu usluga u oblaku, sigurnosti i podrške te je Microsoft Licensing Solution Provider partner.

Najjači aduti Spana su visok potencijal rasta i snažna izvozna orijentiranost. S godišnjom stopom rasta prihoda od 24,5 posto u posljednje tri godine, nalazi se u samom vrhu u usporedbi s drugim sastavnicama Crobexa.

Kompanija je jedan od najvećih izvoznika softvera te 70 posto svojih prihoda ostvaruje na međunarodnom tržištu. U suradnji s 40 međunarodnih partnera, posluje s više od 1200 klijenata na 100 tržišta smještenih na šest kontinenata, među kojima su vodeće regionalne i globalne korporacije.