Cijeli paket mjera napravljen je tako da država preuzme na sebe najveći teret krize jer je dovoljno ekonomski snažna i može gospodarstvu pružiti potporu da sa što manje posljedica prođe kroz ovu krizu, rekao je u srijedu Mali za Radio-televiziju Srbije obrašnjavajući ključne mjere.

Koliko su mjere ozbiljne, ustvrdio je Mali, govori i podatak da je riječ o ukupnom iznosu od 5,1 milijardi eura, odnosno 608,3 milijardi dinara, što je polovica državnog proračuna.

„To je 50 posto našeg godišnjeg proračuna, odnosno 11 posto našeg BDP-a. Na prste jedne ruke mogu se izbrojati zemlje koje su izašle s tako velikim paketom“, rekao je Mali.

On je kao dva temeljna cilja ekonomskih mjera istaknuo namjeru da se sačuvaju radna mjesta i poduzeća ohrabre da ne otpuštaju radnike, te da se istodobno maksimalno podrži državna ekonomija i likvidnost. „Oko 900.000 ljudi dobit će od države isplatu minimalne zarade. Sva ta mala i mikro poduzeća, zanatlije, taksisti, postolari, frizeri, koji imaju sada zatvorene radnje", naveo je Mali, objasnivši da će država svim njihovim djelatnicima isplatiti tri mjesečne minimalne plaće, približno oko 750 eura, po radniku nakon 1. svibnja.

Uvjet je da ta poduzeća prihvate državni program uz obvezu i uvjet da tijekom krize, nakon proglašenja izvanrednog stanja 15. ožujka, nisu otpustili više od 10 posto uposlenika.

„Mi, dakle poručujemo, ne otpuštajte ljude, država će platiti minimalne zarade“, naglasio je Mali, objasnivši namjeru države da "pruži i dodatni poticaj ekonomiji" kako bi poslije krize čim prije nastavila razvoj prekinut pandemijom.

Jedan od najčešćih zahtjeva gospodarstvenika bio je da ih se oslobodi poreza na plaće kako bi isplaćivali neto zarade, što će, kako je ustvrdio Mali, državu koštati 1,3 milijardi eura proračunskih sredstava, dok 2,2 milijarde eura namjerava osigurati za kreditnu potporu privredi i očuvanje likvidnosti.

Posljednja u nizu mjera je uplata po 100 eura na račun svakog punoljetnog građanina u Srbiji nakon isteka izvanrednog stanja.

"Želja je da podignemo optimizam i da svi zajedno jedinstveno i solidarno prođemo kroz krizu, da pokažemo ekonomsku snagu a kao treće dobro je i što će taj novac završiti u potrošnji, jer će otići na kupovinu proizvedene robe“, ustvrdio je srbijanski ministar financija.

Srbija za sada nema procjenu koliko i kako sve bi njezino gospodarstvo moglo izgubiti zbog pandemije koronavirusa budući da se to, kako je primjetio jedan ekonomski analitičar, zbog još nesagledivih razmjera ne usude raditi niti mnogo snažnije i ozbiljnije ekonomije od njezine.