Na globalnim burzama cijene dionica dodatno su u srijedu iza podneva podebljale gubitke, nakon što je Kina najavila da uvodi SAD-u uzvratne carine od 84 posto od sutra, a kako pada cijena sve američke imovine, analitičari ističu da je na snazi trend de-dolarizacije
Trgovinski rat predsjednika Donalda Trumpa dobio je novu dimenziju u srijedu kada je Kina najavila dodatne carine na američke proizvode, i to samo nekoliko sati nakon što su na snagu stupile nove, znatno više američke carine na kinesku robu. Taj potez izazvao je novi pad na svjetskim burzama te ponovno potaknuo strahovanja od moguće globalne recesije, dok se i Europska unija priprema za protumjere.
Trumpove posljednje carinske mjere pogodile su gotovo sve američke trgovinske partnere, a uvozne pristojbe na kinesku robu povećane su na čak 104 posto. Kao odgovor, Peking je najavio dodatne carine na američki izvoz u ukupnom iznosu od 84 posto, koje će stupiti na snagu od sutra 10. travnja, piše NY Times.
Osim uzvratnih carina, kinesko ministarstvo trgovine također je uzvratilo na Trumpove carine nametanjem kontrole izvoza za 12 američkih kompanija i dodalo još šest američkih tvrtki na svoj 'popis nepouzdanih subjekata'. Tvrtkama na tom popisu zabranjeno je trgovati ili ulagati u Kini. U međuvremenu, Kina je također podnijela žalbu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji zbog najnovijih američkih carina, prema Ministarstvu trgovine, piše Hina.
vezane vijesti
Svjetska tržišta nastavila su bilježiti gubitke koji su započeli još prošlog tjedna nakon što je Trump najavio novu rundu carina. U srijedu su azijske burze ponovno pale, a europski indeksi zabilježili su negativan početak dana – francuski CAC 40 izbrisao je sve dobitke ostvarene od početka godine. Američki S&P 500 približio se zoni 'medvjeda', što je za ulagače psihološki zabrinjavajući prag.
Istovremeno, prinosi na američke obveznice porasli su, što ukazuje na pojačani pritisak na tržište državnog duga, tradicionalno utočište u vremenima nesigurnosti. Desetogodišnji prinos na američke trezorske zapise popeo se na 4,38 posto, nakon što je prošli tjedan pao ispod četiri posto.
Rast prinosa povisuje kamatne stope na hipotekarne kredite, poslovne zajmove i kreditne kartice – što je suprotno nastojanjima Trumpove administracije da osigura niže troškove zaduživanja kao poticaj gospodarskom rastu.
Napetosti i pregovori
Nagli rast trgovinskih napetosti izazvao je zabrinutost da bi carine mogle poremetiti globalne lance opskrbe, povećati inflaciju i izazvati ozbiljan gospodarski pad.
U mnogim dijelovima Azije, osobito u industrijskim središtima, poduzeća već osjećaju posljedice. U kineskom Guangzhouu, vlasnici tvornica odjeće i strojeva suočavaju se s nesigurnošću. 'Amerikanci će i dalje htjeti našu robu', rekao je jedan vlasnik, 'ali zabrinjava me smanjenje potrošačkog povjerenja u SAD-u.'
Indijska farmaceutska industrija, jedna od najuspješnijih izvoznih grana zemlje, također je uzdrmana. Trump je najavio uvođenje 'velikih carina' na lijekove, iako je farmaceutski sektor u prvoj rundi carina bio pošteđen.
Zbog sve dubljeg pesimizma oko globalne gospodarske slike, središnje banke Indije i Novog Zelanda u utorak su smanjile kamatne stope, pokušavajući ublažiti negativne posljedice trgovinskog sukoba.
Europa u pripravnosti, Meloni ide u Washington
U iščekivanju mogućih europskih protumjera, talijanska premijerka Giorgia Meloni sljedećeg će četvrtka otputovati u Washington, potvrdila je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt. Meloni je tijekom susreta s talijanskim gospodarstvenicima poručila da planira iskoristiti posjet kako bi pokrenula pregovore o ukidanju carina na industrijske proizvode između SAD-a i EU-a.
U međuvremenu, više od 70 zemalja već je kontaktiralo Trumpovu administraciju s ciljem započinjanja pregovora, uključujući Tajvan, Vijetnam, Japan i Južnu Koreju.
Podebljani gubitci na burzama
Trumpova administracija upozorila je druge zemlje da ne uzvraćaju na njezine carine. Čini se da su neke nacije, uključujući Japan, voljne pregovarati o carinama, ali isto tako, vidljivo je da je Kina zauzela tvrđi stav.
Na europskim burzama cijene dionica, koje su od jutra u minusu, nakon uvođenja novih kineskih carina potonule su još i više. Paneuropski Stoxx 600 indeks bio je u podne 4 posto u minusu, pri čemu su svi dionički indeksi bili na gubitku, a najviše zdravstveni te naftni i plinski, za 5,7 i 5,5 posot.
Američki terminski indeksi također su potonuli, pri čemu je terminski indeks vezan za Dow Jones oko 13,30 sati bio u minusu za gotovo 700 bodova ili 1,84 posto. Pao je i terminski S&P 500 za 1,72 posto, kao i Nasdaqa, za 1,35 posto, najavljujući tako još jedan dan velikih rasprodaja na dionica na Wall Streetu.
Na Zagrebačkoj burzi Crobex indeksi u minusu su oko 1,5 posto, piše Hina.
De-dolarizacija
Na deviznim tržištima tečaj američke valute potonuo je prema valutama koje se smatraju sigurnima u neizvjesnim vremenima - jenu i švicarskom franku, jer investitore sve više brinu gospodarske posljedice američkih carina, koje su preplašile tržišta dionica.
Analitčari smatraju da najnoviji događaji znatno povećavaju rizik od inflacije. Tečaj dolara stoga je pao 1,05 posto prema jenu, na 144,7 jena, te za 0,9 posto prema franku, na najnižu razinu u zadnjih šest mjeseci od 0,8379 franaka.
'Svjedoci smo istovremenog pada cijena sve američke imovine, uključujući dionice, dolar i tržište obveznica. Ulazimo u neistraženo područje, politika američke administracije potiče trend de-dolarizacije', ustvrdio je George Saravelos, globalni voditelj forex istraživanja u Deutsche Bank.
